Novi zakon

Mijenjaju se pravila igre, na lokalne izbore neće moći oni s pravomoćnim presudama od šest mjeseci zatvora. Van igre i oni s uvjetnim kaznama

Jagoda Marić

Foto S. Strukić PIXSELL

Foto S. Strukić PIXSELL

Na predstojećim lokalnim izborima neće se moći kandidirati osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od šest mjeseci i više, pa i ako im je kazna zamijenjena uvjetnom kaznom ili radom za opće dobro



ZAGREB – Na predstojećim lokalnim izborima koji bi se trebali održati 16. svibnja neće se moći kandidirati građani koji imaju pravomoćnu sudsku presudu za neko kazneno djelo, ako im je izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci.


Predlaže to Vlada izmjenama Zakona o lokalnim izborima koje je s jučerašnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru baš zato da bi se mogle primjenjivati već za predstojeće izbore. Uz to na izborima se za općinska i gradska vijeća, te županijske skupštine, načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike neće moći kandidirati ni oni kojima je kazna zatvora od najmanje šest mjeseci zamijenjena radom za opće dobro ili je na nju primijenjena uvjetna osuda.


Ovim Vladinim prijedlogom uvjeti za izbor bilo koje lokalne dužnosti postaju puno stroži od dosadašnjih koji su uključivali tek određena kaznena djela, ali i znatno stroži od onih koje moraju zadovoljiti kandidati na izborima za zastupnike u Saboru. Naravno, ova odredba primjenjuje se do isteka roka rehabilitacije nakon kojeg se i oni koji su odslužili kaznu smatraju »čistim« prema zakonu. Dakle, pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci, a u međuvremenu je nastupila rehabilitacija, ne može biti zapreka nečijoj kandidaturi.


Prestanak prebivališta




– Na ovakav način izbjeći će se mogućnost da osobe, koje su se ogriješile o pravni poredak neovisno o vrsti počinjenog kaznenog djela, slijedom činjenice da su pravomoćnom sudskom presudom osuđene na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, sudjeluju u obnašanju javne vlasti i odlučivanju o svim bitnim pitanjima na lokalnom nivou, a što za posljedicu ima vraćanje povjerenja građana u obnašanje tih dužnosti, kao i zaštitu digniteta samih tih dužnosti, stoji u Vladinom obrazloženju prijedloga izmjena zakona.


Vladin prijedlog, osim zabrane kandidiranja na lokalnim izborima, pravomoćnu presudu za kazneno djelo za koje je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci ili je ona zamijenjena radom za opće dobro ili se na nju primjenjuje uvjetna osuda, navodi i kao razlog za trenutni prestanak mandata lokalnih dužnosnika.


Dakle, ako netko postane lokalni vijećnik, načelnik, gradonačelnik ili župan, a u međuvremenu za kazneno djelo dobije kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili rad za opće dobro ili uvjetnu kaznu, njegov će mandat prestati čim ta presuda postane pravomoćna. Po sili zakona mandat prestaje i za članove predstavničkog tijela, ali i za načelnike, gradonačelnike i župane u slučaju odjave prebivališta s područja jedinice. Mandat prestaje, precizirano je zakonskim prijedlogom, danom odjave prebivališta, a ne kako je dosad stajalo u zakonu, prestankom prebivališta. Takva je formulacija omogućila načelnici općine Lovreć da se vrati na tu dužnost iako je zapravo u mjestu koje je vodila odjavila prebivalište, ali je sud uvažio njezin argument da je nastavila živjeti u Lovreću i da nikada nije došlo do prestanaka prebivališta.


Preventivni pregledi


Vlada je prihvatila i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za ovu godinu po kojem bi organizirali pregledi za branitelje koji su u borbenom sektoru u obrani Hrvatske sudjelovali više od 100 dana, dragovoljce te hrvatske branitelje u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi. Za provedbu programa u proračunu je osigurano deset milijuna kuna, a plan je da sistematski obavi 13 tisuća branitelja.


Ministra branitelja Tomo Medved izvijestio je da se program kontinuirano provodi od listopada 2016. godine i otkrio je da je do kraja prosinca prošle godine radi prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti na sistematskom pregledu bilo ukupno 67.437 branitelja.


– Hrvatski zavod za javno zdravstvo obradio je podatke za 56.363 i više od 90 posto hrvatskih branitelja dobilo preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih pretraga, kontrola ili daljnjeg tretmana specijalista, što ukazuje na potrebu daljnjeg provođenja programa, kazao je Medved. Dodao je i da je epidemiološka situacija u prošloj godini znatno utjecala na provedbu programa jer je provedena tek jedan trećina od planiranih pregleda.