Godine i godine trebale su svojevremeno Korčulaninu Marcu Polu da stigne do Kublaj kana i Dalekog istoka. Legendarni pustolov sigurno nije ni u primisli mogao sanjati da će stoljećima kasnije na njegovu Korčulu u sutrotnom smjeru gotovo svakodnevno stizati stanovnici tih dalekih područja. Danas ih zovemo turisti, a osim onih s Dalekog istoka, rodni otok Marca Pola otkrili su i Amerikanci, Britanci i ostali gosti s dalekih tržišta koji su postali vodeći po turističkom prometu.

Rast dalekih tržišta svakako se temelji na velikom broju aviolinija koje su proteklih godina uspostavljene za Zračnu luku Dubrovnik, pa je tako ovaj hrvatski grad imao lani i direktnu aviovezu s Philadelphijom. Međutim, ovogodišnja koronakriza upravo je destinacijama koje ovise prvenstveno o aviogostima donijela jako velik pad turističkog prometa. Dok Sjeverni Jadran ipak dobar dio turističkog prometa bazira na auto gostima, jug je u daleko nepovoljnijoj poziciji. Mnogi će reći kako je aviopromet ustvari i najteže ponovno vratiti, odnosno da je potrebno najviše vremena i ulaganja.

Dizanje kvalitete

U kakvoj su se ove godine situaciji našle turističke tvrtke na jugu Hrvatske pojasnio nam je Mihajlo Grgić, direktor prodaje i marketinga Hotelijersko turističkog poduzeća (HTP) Korčula. Ovom najvećom korčulanskom turističkom tvrtkom posljednjih pet godina od privatizacije upravlja fond Prosperus invest. Od dolaska novih vlasnika, svi su objekti kompletno renovirani i podignuta je kvaliteta na razinu četiri zvjezdice. Tvrtka ukupno ima kapacitet od 700 soba te u svom sastavu i kamp.

Korčula / Snimio Marko GRACIN

– Prilikom renoviranja je broj soba smanjen obzirom da je podizanjem kvalitete trebalo povećati površinu pa su se dvije sobe spajale u jednu, ili se od tri prijašnje sobe, tijekom renovacije dobilo dvije… Cilj je u svakom slučaju bio podići razinu kvalitete u našim objektima. Paralelno s ulaganjem u podizanje kvalitete, jasno, promijenila nam se i razina cijena obzirom da smo s novom kvalitetom mogi ostvariti i viži cjenovni rang, a samim time se izmijenila i struktura gostiju. Tako da nam je nakon ulaganja tržište broj jedan postala Velika Britanija, tržište koje je po kupovnoj moći, što se Europe tiče, gotovo najjače. To se, jasno, osjetilo i po potrošnji gostiju u destinaciji. Isto tako, iznimno velik rast smo proteklih pet godina imali s američkog tržišta koje nam je raslo po stopi od 30 posto svake godine, istaknuo je Grgić.
Po dolascima su tako u HTP-u Korčula američki gosti bili na drugom mjestu po broju noćenja i dolazaka, a zanimljivo je da su Talijana imali vrlo malo, pa su tako čak i daleka tržišta poput Tajvana bila znatno zastupljenija od susjeda s Apenina.

Daleka tržišta

Ta daleka tržišta imaju dosta visoku cijenu i u strukturi ukupnog prometa puno znači. Međutim, s obustavom letova, reći će naš sugovornik, svega toga ove godine nema. Sve je stornirano, i malo što je ostalo za rujan i listopad.

– Isključivo smo ostali na europskim tržištima. I u takvom odnosu snaga danas imamo 56 posto gostiju u odnosu na lani, odnosno oko 800 gostiju u hotelima, a na području grada oko 2.600 gostiju, što se poklapa u postotku s našim brojkama. Naravno, dominiraju domaći gosti kojih ima čak dvostruko više nego lani. Slovenaca također imamo više nego lani, i to za oko 20 posto. Iza njih su Francuzi jer se ipak otvorilo i francusko tržište. Lani nam je, inače, francusko tržište bilo na trećem mjestu po ostvarenim dolascima i noćenjima, a ove godine su nam se gosti s ovog tržišta vratili kada su početkom srpnja ponovno uspostavljene avioveze s ovom zemljom, dodao je Grgić, napominjući kako iz Francuske na Zračnu luku Dubrovnik ima značajan broj letova iz više francuskih gradova. Specifično je kako ne rade s velikim francuksim touroperatorima, nego su otvorene mogućnosti dynamic packaginga, odnosno daje se mogućnost da svaki turist kombinira letove, transfere i smještaj, a tu su Francuzi vrlo jaki.

Oprezni Britanci

Dok su letovi iz Francuske za ZL Dubrovnik krenuli 1. srpnja i vratili dio francuskih gostiju, iz Velike Britanije, koja je za HTP Korčula tržište broj jedan, naleti su krenuli 16. srpnja. Međutim, iz Velike Britanije, doznajemo, za sada to ide dosta sporo i aviokompanije imaju dosta problema s punjenjem letova, iako je postavljen velik broj aviolinija. Jet2 tako ima čak osam letova tjedna. Dodajmo, prije koronakrize je bilo planirano 25 naleta tjedno. Opća situacija u Britaniji nije dobra, dnevno imaju značajan broj novooboljelih tako da se Britanci ipak teže odlučuju na dolazak, iako je Hrvatska na zelenoj listi u ovoj zemlji.

– Ipak, nadamo se i očekujemo jači promet od francuskog i britanskog tržišta. Izvjesno je da domaći gosti neće napuniti kraj kolovoza, rujan i listopad, ali gosti s ovih tržišta bi mogli ako ostanu svi postavljeni letovi i ne pogorša se epidemiološka situacija. Mi smo aviodestinacija, automobilom nam gosti u pravilu dolaze u malom broju. Ovdje je sasvim druga priča, druga filozofija osmišljavanja posla, nego na Sjevernom Jadranu koji je jakim europskim tržištima lako dostupan automobilom. A Korčula je jedini veliki hrvatski otok ženskog imena, a ni do jedne ljepotice nije lako doći, bio je slikovit Grgić.

Korčula je u odnosu na lani na 56 posto gostiju / Foto SANJIN STRUKIC/PIXSELL

Odličan »scor«

Inače, daleka tržišta, reći će, Korčulanima su ustvari vrlo značajna van glavne sezone, dakle u pred i posezoni i nisu toliko vezana samo za proizvod sunca i mora. Radi se o periodu od travnja do kraja listopada u kojem dolaze ovi gosti. Ove godine su, primjerice, predstavnici korčulanskog turističkog sektora bili dodatno promovirati Korčulu u Atlanti upravo iz razloga direktnih letova Philadelphia – Dubrovnik. Međutim, to je jasno sve stornirano.

Zanimljivo je da gosti s dalekih tržišta, većinom izvan sezone, u pravilu ostaju u Europi na turama najmanje 14 dana, a u pravilu i 20-ak dana, doznajemo. Njihova je destinacija, dakle, Europa, pa ture primjerice uključuju Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru. Oni u tih 20-ak dana žele vidjeti što više pa se tako gosti s dalekoistočnih tržišta u destinaciji zadržavaju samo po jedan, eventualno dva dana, dok Amerikanci u Korčuli na takvim turama ipak ostaju i po dva i tri dana obzirom da na ovdje imaju sve više sadržaja.

Hotel Korčula De La Ville

– S tim grupama na turama u pred i posezoni bez problema možemo napuniti tjedno i šest dana, što je odličan »scor«. Što se tiče ponude na Korčuli, naši su, dakle, svi objekti obnovljeni, a paralelno se diže i destinacija. Tako recimo je restoranska ponuda neusporedivo poboljšana pa danas u Korčuli imamo jedan restoran s Michelinovom zvjezdicom, restoran LD u Palači Lešić Dimitri, potom su još dva dobila Michelinove preporuke… Doista je bitna razlika u odnosu na nekad, i to stoga što oni svojom kvalitetom utječu na druge koji onda pokušavaju slijediti taj put pa sami dižu kvalitetu ponude i u svojim objektima. Dakle, diže se kvaliteta čitave destinacije. Isto tako, na otoku je napravljen i iskorak kod malih OPG-ova i njihove ponude pa tako danas morate tražiti loše vino, a ne ono koje je dobro. Imamo niz mladih ljudi koji su se školovali i krenuli u vlastiti posao i doista rade izvrsna vina, sve bolje od boljeg, ukazao je direktor prodaje HTP Korčula.

Pogled iz hotela Liburnije o kojem pišu brojni putnici

Inače, na otoku hoteli su pokretači turističkog prometa i na njih se odnosi oko polovice ostvarenih noćenja i dolazaka turista, međutim po kapacitetu, odnosno broju kreveta ipak prednjači obiteljski smještaj koji ubrzano raste iz godine u godinu.

– Rekao bih da imamo još uvijek premalo hotelskog smještaja u destinaciji. Naime, nema nekih velikih greenfiled investicija, iako su neke u pripremi, a obzirom da se diže kvaliteta postojećeg hotelskog smještaja, broj hotelskih kreveta se ustvari smanjio, ukazao je Grgić.

Što se tiče investicija, doznajemo kako HTP Korčula u planu ima investiciju u novi hotel najviše kvalitete 5 plus zvjezdica, kao primjerice, Maistrin hotel Park u Rovinju. Planove je omela korona kriza koja je odgodila najavljenu investiciju.

– Ovu sezonu ćemo odraditi napola i optimizam još uvijek ostaje, zaključio je naš sugovornik.