Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) zatražilo je da se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2024. godinu uvrsti i donošenje zakona kojim će se regulirati položaj biologa u zdravstvu. Nezadovoljni su jer im postojeći zakoni ne omogućavaju specijalizaciju ni napredovanje u struci, a zbog toga u plaćama zaostaju za najmanje 30 posto za svojim kolegama drugih medicinskih struka.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2019. godine biolozi su dobili status zdravstvenih radnika, jer kao dio zdravstvenog sustava sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, ali do danas, unatoč opetovanim zahtjevima, nisu dobili zaseban zakon koji bi omogućio osnivanje strukovne komore, izdavanje licenci, priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i slično. Time se, kako tvrde, struku biologa u zdravstvu diskriminira u odnosu na regulirane profesije. Zakonski prijedlog su napisali, ali unatoč višekratnim zahtjevima, Ministarstvo zdravstva nije ih uvrstilo u plan zakonodavnih aktivnosti u idućoj godini.

Europski standard

U HDBUZ-u ističu kako su svi biolozi u zdravstvu visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, a završetkom obrazovanja stječu status magistra. Profesija biologa u zdravstvu regulirana je posebnim zakonima u nizu europskih zemalja – Italiji, Portugalu, Litvi, Rumunjskoj, Finskoj, pa i Velikoj Britaniji i to već dugi niz godina.

– U više navrata smo dopisima tražili reguliranje našeg statusa i priznavanja stručnih kvalifikacija u području biološke djelatnosti, za što postoje smjernice i obveze u europskom zakonodavstvu, kako bi se postigla visoka razina javnog zdravlja i sigurnosti pacijenata. Posljednji smo put lani tražili da nas se hitno uvrsti u plan zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu, no zahtjev nije uvažen, navodi prof. dr. Snježana Židovec Lepej, predsjednica HDBUZ-a.

Svaka profesija koja nije zakonski regulirana ima brojne prepreke u svakodnevnom funkcioniranju i profesionalnom statusu. Bez zakona nema ni komore, licenciranja, kontinuiranog obrazovanja… Ovime se onemogućuje i pristup specijalizaciji ili formiranje neke naše posebne specijalizacije, oduzima nam se bilo kakva mogućnost specijalističkog obrazovanja i to zbog ovakve administrativne prepreke, objašnjava čelnica Hrvatskog društva biologa.

– Kao da nema sluha. Iznimno smo zbog toga zabrinuti. Ohrabrilo nas je što je u planu Zakon o logopedskoj djelatnosti, nadamo se da će to potaknuti Ministarstvo zdravstva da počnu rješavati i druge struke. Jer dosta je vremena prošlo, razumijem da je bio i COVID-19, da je to sve zahtjevno, ali sada to već izlazi iz racionalnih okvira koje mi očekujemo, kaže Židovec Lepej.

– Takve zakone imaju mnoge europske zemlje, a ja se nadam da nama standard nije Sjeverna Makedonija, nego države EU-a, dodaje.

Ograničeni koeficijenti

Sve se to odražava i na plaće biologa u zdravstvu jer specijalističko usavršavanje uvijek nosi i veće koeficijente. Njima su koeficijenti ograničeni, onemogućeno im je napredovanje u struci i materijalna prava koja iz toga proizlaze.

– Plaće biologa u zdravstvu su sigurno već inicijalno manje za 30 posto od plaća drugih medicinskih struka iste obrazovne razine, a kad uzmete sve dodatke razlika je i veća. To nam onemogućuje i hijerarhijsko napredovanje unutar sustava, što nam je ogroman problem.

Riječ je o struci koja je za zdravstveni sustav iznimno važna. Biolozi rade u reproduktivnoj medicini, IVF-u, genetici, a molekularni biolog Kristijan Kurolt iz Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« napravio je prvi test na COVID-19.

– Kad postoji neka pandemija, strah, prvo se nas kontaktira, mi smo prvi kad dođe ebola ili neka druga zarazna bolest, a kad su u pitanju stručna regulacija i materijalna i druga prava, u potpunosti su ograničena, veli Židovec Lepej, koja i sama radi u Infektivnoj klinici kao voditeljica Odjela za imunološku i molekularnu dijagnostiku te predaje na PMF-u. Biolozi rade i u uzgoju stanica i tkiva za banke organa u transplantaciji, tipizaciji tkiva, hematologiji, onkologiji, diferenciraju viruse koje prenose komarci…

Odljev mladog kadra

Male plaće i neriješen status tjeraju made biologe u druge struke, pa tako nema većeg interesa za rad u spomenutim područjima.

– Kad mladi postanu svjesni da ne mogu napredovati, odustanu od posla u zdravstvu. Najčešće odlaze u inozemstvo kroz razne znanstvene projekte i nikad se više ne vrate. Imamo i odljev kadrova u industriju i prodaju, upravo zbog materijalnih prava. Ja kao poslodavac ne mogu ponuditi mladom kolegi specijalizaciju, a u industriji dobije veću plaću, službeni auto, mobitel, i ljudi odu. I to uvijek najbolji i najsposobniji, ističe. Nedavno joj se, kaže, na natječaj za mjesto postdoktoranda na projektu u zdravstvu javilo samo tri kandidata, što znači da je to samo troje biologa koji su doktorirali da uopće traže posao u Hrvatskoj. Sljedeće školske godine na zagrebačkom PMF-u u planu je pokretanje dvogodišnjeg poslijediplomskog specijalističkog studija iz medicinske biologije, što bi bilo dodatno stručno obrazovanje za biologe u zdravstvu, no u Ministarstvu zdravstva nemaju partnera koji bi taj studij učinio dijelom specijalizacije za biologe u medicini.