Velika većina djelatnika zadovoljna je statusom u okvirima novog organizacijskog ustroja. Nekolicina »nezadovoljnika« svoju nespremnost za rad i prilagodbu efikasnijem ustroju pokušava opravdati neutemeljenim optužbama. Niko Bulić voditelj je Službe za razvoj ponude
Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) od početka kolovoza ustrojen je prema novoj unutarnjoj organizacijskoj strukturi. Reorganiziranje središnjice nacionalne turističke organizacije, po mnogima prilično tromog sistema, koji godinama nije doživio promjene, nije prošlo bez lomova. U medijima su se javile informacije i optužbe o degradiranju pojedinih djelatnika i smanjivanju plaća, pa čak i navodnoj strahovladi direktorice. Posljednji slučaj je onaj, prethodnika aktualne direktorice, Nike Bulića. On je, naime, proteklog tjedna dao izjavu HTV-u, no sporno je što je u to vrijeme bio na bolovanju, zbog čega je navodno pokrenuta procedura otkaza njegova ugovora o radu. Tako su se u medijima pojavile informacije kako je od listopada na bolovanju bio 79 dana, uz što je od odlaska s mjesta direktora koristio i preko 40 dana godišnjeg.
Bulićev slučaj
Neslužbeno se doznaje da procedura Bulićeva otkaza ugovora o radu nije pokrenuta, no direktorica HTZ-a Meri Matešić, s kojom smo razgovarali o novom ustroju Glavnog ureda, aktualnoj špici sezone, promjenama na tržištima te novostima koje donosi novi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma do 2020., Bulićev slučaj za sada nije željela komentirati.
Hoće li, uopće, biti otkazivanja radnih mjesta ili novih zapošljavanja, što sada rade voditelji ugašenih ureda za kulturni turizam te kongresni turizam? Koje radno mjesto sada obnaša Niko Bulić? – Kao što smo već naglašavali otkaza nije bilo. Svim zaposlenicima Glavnog ureda, nakon usvajanja nove sistematizacije od strane Turističkog vijeća ponuđeni su na potpis novi ugovori o radu, što znači da je svatko dobio mogućnost nastaviti s radom u HTZ-u. Naravno, svim djelatnicima nije bilo moguće ponuditi ugovore o radu identične onima prije reorganizacije, s obzirom na to da je promijenjena cjelokupna organizacijska struktura, promijenjene su zadaće pojedinih organizacijskih divizija i službi, neka radna mjesta ukinuta su, dok su neka druga oformljena. Svim postojećim zaposlenicima je, kako to zakon i nalaže, dan raspored sukladan njihovoj stručnoj spremi i svi djelatnici imaju priliku da se dokažu radom i profesionalnim odnosom prema poslu i tvrtki za koju rade. U Glavnom uredu ima mjesta za sve one koji znaju i žele stručno i odgovorno raditi.
Služba za razvoj ponude, gdje je ugovor o radu na poziciji voditelja službe ponuđen upravo gospodinu Buliću, objedinjuje razvoj svih selektivnih oblika ponude, što uključuje kulturni i kongresni turizam, ali i druge ne manje značajne proizvode hrvatskog turizma za koje do sada u HTZ-u nisu bili oformljeni posebni uredi poput nautike, eno i gastro turizma, zdravstvenog turizma… Što se zapošljavanja tiče, naravno da ćemo zapošljavati nove kadrove kada se za to ukaže potreba sukladno ciljevima i zadacima, ali i tržišnim izazovima na koje trebamo spremno odgovoriti.
Prijedlog organizacije Glavnog ureda je radila konzultantska kuća Horwath Consulting. Je li to dio izrade Operativnog marketing plana i koliko je koštala izrada prijedloga? – Reorganizacija Glavnog ureda dio je većeg projekta pod nazivom Osposobljavanje sustava turističkih zajednica za djelovanje prema modelu destinacijske marketing/menadžment organizacije (DMO) i reorganizacija Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Cijena cijelog projekta, koji obuhvaća izradu priručnika za primjenu DMO modela, organizaciju i provođenje edukacije za sustav TZ i druge relevantne subjekte javnog i privatnog sektora za primjenu DMO modela po turističkim klasterima, vođenje pilot projekta i tehničku podršku primjene DMO modela po turističkim klasterima, savjetodavnu i operativnu pomoć u organizaciji nacionalnog DMO foruma, te izradu prijedloga reorganizacije i novog ustroja Glavnog ureda, iznosi 1.154.400 kuna bez PDV-a, odnosno 1.443.000 kuna s PDV-om.
U Horwathu su ukazali kako reorganizacija nije napravljena potpuno u skladu s njihovim naputkom. Koje promjene u organizaciji su napravljene u odnosu na prijedlog Horwath consulta i zašto? – Proces izrade novog organizacijskog modela prošao je nekoliko faza usuglašavanja. Prvi prijedlog Horwath Consultinga, formuliran kao preliminarna inačica novog organigrama HTZ-a, nastala temeljem analize starog ustroja, njegovog raskoraka s aktualnim zakonskim, programskim i operativnim zadaćama i usporedbe s organizacijskim modelima drugih nacionalnih turističkih organizacija relevantnih turističkih zemalja Europe, u nekoliko je navrata analiziran i perfektuiran sve do posljednje inačice koju je usvojilo Turističko vijeće. Logično je da se ovako kompleksan zadatak ne može odraditi bez adekvatnog procesa usuglašavanja između izvršitelja i naručitelja, no u konačnici možemo zaljučiti kako smo uspostavili organizacijski model i strukturu koja će nam omogućiti da u pripremu nove sezone uđemo sa značajno većom operativnošću, ojačanim kompetencijama te na puno konkretnijim strateškim osnovama.
Kako komentirate navodne optužbe za »strahovladu« koje su se pojavile uoči provedbe reorganizacije Glavnog ureda? – Lijepo ste rekli »navodnoj strahovladi«. Ovdje se ne radi ni o kakvoj strahovladi, ali uvođenje reda je potrebno svima koji žele raditi svoj posao. Moj ured je u svakom trenutku otvoren svim djelatnicima HTZ-a, što je bio slučaj i tijekom priprema za reorganizaciju. Činjenica je da je velika većina djelatnika zadovoljna svojim statusom u okvirima novog organizacijskog ustroja. Nekolicina »nezadovoljnika«, koji se mogu nabrojati na prste jedne ruke, svoju nespremnost za rad i prilagodbu novom, efikasnijem i profesionalnijem organizacijskom ustroju pokušava opravdati upravo ovakvim, uistinu neprimjerenim i neutemeljenim optužbama. Činjenica je da od svih djelatnika HTZ-a tražim visoku profesionalnost i visok radni angažman, što bi trebalo predstavljati standard svakog normalnog radnog kolektiva ili institucije, a ne razlog za revolt.
Reljić važno pojačanje
Glavni ured je, dakle, početkom kolovoza krenuo s novom organizacijom. Koji su prvi koraci napravljeni? Možete li predstaviti novog suradnika, pomoćnika za novoosnovani sektor strateškog planiranja i marketinga Slavena Reljića, s obzirom da nije iz sustava? Što je zadatak ovog sektora? – Divizija strateškog planiranja i marketinga, koja je u nadležnosti novog pomoćnika, odgovorna je za strateško planiranje te kreativno oblikovanje i efikasno provođenje promotivno-marketinških aktivnosti korištenjem novih znanja i tehnologija, a čine je Služba za plan, analizu i strategiju tržišta te Sektor za marketing, koji pak objedinjuje Službu za marketinšku infrastrukturu, Službu za e-marketing te Službu za offline komunikaciju. Kolega Slaven Reljić je došao kao predstavnik privatnog turističkog sektora, što predstavlja dodatno pojačanje našem sustavu. Cilj nam je da HTZ bude još bliži svim dionicima hrvatskog turizma i da se intenzivira konkretna suradnja na svim područjima. Diplomirao je turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao na katedri za marketing s temom Repozicioniranje Hrvatske na međunarodnom tržištu kongresnog turizma, a iskustvo u turizmu kolega Reljić je stjecao proteklih 20 godina, obnašajući cijeli spektar funkcija od onih operativnih do menadžerskih, u putničkoj agenciji Atlas d.d. Dubrovnik od 1997. do 2002. te u putničkoj agenciji VenEvent d.o.o. Zagreb od 2003. do dolaska u HTZ. Bit će dio tima u kojem svatko ima svoje jasne zadatke i može dati doprinos ukupnom sustavu. Sve divizije i službe unutar Glavnog ureda, kao i predstavništva i ispostave u inozemstvu će intenzivno međusobno surađivati i upravo tom sinergijom možemo dati novu snagu hrvatskom turizmu te ojačati brend Hrvatske kao turističke zemlje.
Špica sezone se polako približava kraju. Imate li povratne informacije kakva je situacija u kolovozu što se popunjenosti tiče? Kako uopće ocjenjujete ovogodišnju špicu sezone? – Kolovoz, kao i svake godine, predstavlja sam vrhunac turističke sezone, a sve preliminarne informacije, imamo li u vidu da smo tek na polovici mjeseca, ukazuju na dobar rezultat. Informacije koje imamo s terena govore o tome da se u većini destinacija poput na primjer u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Šibeniku, ali i Zagrebu traži soba više. Unatoč različitim, nerijetko i kontradiktornim medijskim najavama i komentarima, sezona se za sada odvija prema očekivanjima. Već je poznato kako je u razdoblju siječanj-srpanj ostvaren rast ukupnog broja dolazaka od 3,1 posto, te rast ukupnog broja noćenja od 2,6 posto. To, s obzirom da je u svim najavama za 2013. istaknuto kako nam je, gledajući globalne okolnosti, cilj ponavljanje turističkih rezultata rekordne 2012., svakako predstavlja razlog za zadovoljstvo. Ostvareni rast u prvih sedam mjeseci također je u skladu s predviđanjima ETC-a (European Travel Commission), kojima se navodi kako će turistički promet u vrhuncu sezone rasti maksimalno 1 do 3 posto. Najave za kolovoz i posezonu su dobre, što znači da možemo očekivati kontinuitet dosadašnjeg trenda do kraja godine.
Vize, a ne marketing
Koje promjene se događaju u strukturi gostiju? Govori se, naime, o padu s njemačkog tržišta te o rastu, primjerice, skandinavskog tržišta i Velike Britanije. U padu su i ukrajinsko i rusko tržište na kojem je ove godine budžet za promidžbu preplovljen? Je li se moglo drugačije reagirati na tržištima koja su u padu? – Promet s tržišta Njemačke gotovo je identičan prošlogodišnjem, no pritom treba imati u vidu kako je u 2012. s tržišta Njemačke zabilježen porast od 12,56 posto u dolascima i 13,41 posto u noćenjima, što je apsolutni rekord, odnosno rezultat koji je vrlo teško ponoviti dvije godine za redom. Posebice imamo li u vidu da tržište Njemačke čini preko 21 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Istovremeno, prisutan je snažan rast s pojedinih tržišta, poput onog Velike Britanije s kojeg imamo porast od 25,51 posto u noćenjima za razdoblje siječanj-srpanj, Švedske (32,4 posto), Norveške (32,81 posto) ili pak Poljske gdje je broj noćenja povećan za 22,32 posto. Pojedina tržišta nalaze se u različitim fazama zrelosti dok se hrvatska turistička ponuda u svojoj sveukupnosti profilira kao primjerena za nove skupine gostiju, a različiti eksterni i interni čimbenici utječu na našu turističku konkurentnost, što determinira i reakcije na strani potražnje. Sve navedeno govori u prilog činjenici da nije moguće očekivati ujednačena kretanja turističkog prometa na svim tržištima, odnosno da progresija prometa na svakom od pojedinih tržišta očekivano mora iz godine u godinu u određenoj mjeri varirati. Razlog pada prometa s tržišta Rusije i Ukrajine nije u domeni marketinga. Uvođenje viznog režima prema Rusiji Hrvatska je morala prihvatiti u okviru prihvaćanja vizne regulative Europske unije u odnosu na navedenu državu. Jednak je slučaj i s Ukrajinom. Riječ je o mjeri koja je isključivo u domeni vanjske politike. Marketinške kampanje na tržištu Rusije, sukladno postavljenim ciljevima realizirane su u cijelosti, uključujući i skup dodatnih promidžbenih mjera koje su odlukom Turističkog vijeća pokrenute u lipnju. Unatoč navedenom, marketing ne može promijeniti činjenicu da su vize od travnja potrebne, da je za njihovo dobivanje potrebna određena administrativna procedura, da viza sama po sebi predstavlja dodatni trošak i da neke zemlje, primjerice Turska ili Egipat, koje nisu u Uniji a naš su konkurent, od građana Rusije ne traže vize.
Mjerenje učinkovitosti
Kada se očekuje donošenje Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma (SMPHT) 2014. do 2020., tko je uključen u njegovu izradu i koje smjernice treba postaviti, odnosno što će se mijenjati u odnosu na dosad? – Usvajanje novog SMPHT-a očekuje se tijekom jeseni. Jedan od ključnih ciljeva novog Plana je usklađivanje s novom Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., ali i unapređenje pozicije hrvatskog turizma u dinamičnom tržišnom okruženju današnjice. Strateški marketing plan hrvatskog turizma će pružiti odgovore na pitanja koji su ključni novi marketinški ciljevi hrvatskog turizma, kako možemo ojačati turistički brand Hrvatske, na koja ciljna tržišta trebamo usmjeriti svoje marketinške aktivnosti, koji proizvodi i ciljna tržišta trebaju predstavljati prioritet, koje prodajne i komunikacijske strategije trebamo slijediti te kako ćemo mjeriti učinkovitost… Novi SMPHT će rezultirati iscrpnom strateškom analizom, evaluacijom aktualne strategije branda i prijedlozima za njeno redefiniranje ili unapređenje, općim i posebnim operativnim marketinškim planovima, posebnim marketinškim planovima za proizvode, marketinškim planovima za klastere i planovima po tržištima. U pripremu je uključena osmeročlana koordinacijska radna skupina za pripremu plana sačinjena od predstavnika Ministarstva turizma, Turističkog vijeća i mene, potom savjetodavna radna skupina koju čini 15-ak predstavnika ključnih hrvatskih tvrtki iz turizma, ali i drugih značajnih gospodarskih grana, te, naravno, u širem smislu cjelokupno Turističko vijeće HTZ-a i Ministarstvo turizma. Prilikom izrade Plana, predviđeno je i uključivanje šireg kruga predstavnika javnog i privatnog sektora u turizmu kroz klasterske radionice te predstavnika HTZ-a na stranim tržištima. Na razini HTZ-a, za provedbu konkretne dnevne operativne komunikacije s izvršiteljima THR-om i Horwath Consultingom predviđen je poseban sedmeročlani radni tim.
Jesu li modeli udruženog oglašavanja gotovi, koje novosti donose i kada će biti objavljeni natječaji? – Modeli udruženog oglašavanja za 2014. su gotovi, a javnosti će biti prezentirani nakon što ih usvoji Turističko vijeće HTZ-a. S ciljem daljnjeg poboljšanja modela oglašavanja hrvatskog turizma u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora, HTZ je anketirao sve relevantne nacionalne strukovne udruge i sustav turističkih zajednica, a njihove primjedbe i prijedlozi su uzeti u obzir kod izrade prijedloga modela oglašavanja u 2014. Bit će ih ukupno pet te će biti pojednostavljeni u odnosu na prijašnje godine te stoga s pravom očekujemo pozitivne koristi od novih modela.
Ponuda, a ne cijena
Zašto je za izradu Strateškog marketing plana do 2020. izabrana najskuplja ponuda THR-a i Horwatha? – Natječaj za proveden je putem otvorenog postupka nabave, sukladno kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, a ne kriterija najniže cijene. Kriteriji evaluacije ponuda jasno su naznačeni natječajnom dokumentacijom, jednako kao i procijenjena vrijednost nabave. Pri tom treba naglasiti da kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, cijena nije i ne može biti jedini kriterij, jer se uz cijenu kao izlučni kriterij sagledava i kvaliteta, a što je važno za ostvarenje postavljenih ciljeva natječaja.
Sukladno natječajnoj dokumentaciji, evaluirani su elementi stručnosti ponude, iskustva ponuditelja i stručnog tima ponuditelja, gdje je konzorciji THR/Horwath Consulting podnio dokaze koji su znatno nadmašivali one podnesene od strane konzorcija AT Kearney Savjetovanje d.o.o. iz Ljubljane. Točnije, ponuditelj A.T. Kearney Savjetovanje nije priložio dokaz o provedbi niti jednog strateškog marketinškog plana za vodeće turističke zemlje, dok ih je konzorcij THR/Horwath priložio sedam, gdje se u reference osim same Hrvatske, ubrajaju i vodeće turističke zemlje Mediterana, poput Španjolske i Grčke. S obzirom na to da je u pogledu činjeničnog stanja natječajnog postupka prisutan niz pogrešnih medijskih tumačenja elementa referenci ponuditelja, valja naglasiti kako se na natječaj kao pravna osoba – nositelj ponude, sa svojim referencama javio AT Kearney iz Ljubljane, a ne britanski ili američki AT Kearney, čije su reference vjerojatno opsežnije, no oni se na natječaj nisu prijavili.
Kada se očekuje donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama i u kojem smislu će se sustav reorganizirati? – Donošenje predmetnog zakona u ingerenciji je Ministarstva turizma.
