Ostojić predstavlja svoju reformu zdravstva

Master plan ministra zdravlja: Udar na klasično bolničko liječenje

Jagoda Marić

Postotak smanjenja broja kreveta u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji  gotovo je jednak onome u državi. Hrvatska će 2016. imati 2.372 kreveta za kronično liječenje i palijativu umjesto sadašnjih 828 mjesta



ZAGREB  Do 2016. godine u hrvatskim bolnicama nestat će svaki treći »akutni krevet«, odnosno svako treće mjesto za klasično bolničko liječenje. To je temelj Master plana bolnica na kojem ministar zdravlja Rajko Ostojić zasniva svoju zdravstvenu reformu, a kojeg će predstaviti danas u Vladi. Prema tom planu broj kreveta namijenjenih redovitoj hospitalizaciji smanjio bi se sa sadašnjih 15.507 na 10.510 do kraja 2016. godine. U tri godine tako bi nestalo gotovo pet tisuća kreveta. S druge strane Ostojićev plan je povećati  kapacitete u dnevnim bolnicama za čak 44 posto. Cijela Hrvatska trenutno ima 2.421 mjesto za dnevno liječenje u kojem pacijent ne boravi u bolnici preko noći, nego tek za vrijeme primanja terapije, a za dvije godine ta brojka bi trebala narasti na 3.489 mjesta u dnevnoj bolnici.  


Briga za umiruće


Najradikalnije promjene događaju se u sustavu liječenja kroničnih bolesti i palijativne skrbi, što uključuje i bolničku brigu za umiruće. Baš je palijativna skrb bila najslabija karika u hrvatskom zdravstvu i najteži bolesnici u zadnjoj su fazi slani doma gdje nisu mogli dobiti adekvatnu njegu. Tako će 2016. godine Hrvatska u imati 2.372 kreveta za kronično liječenje i palijativu umjesto sadašnjih 828 mjesta. To je povećanje za 1.544 kreveta, odnosno za 186 posto.


U konačnici to znači da će Hrvatska 2016. godine u kliničkim i općim i specijalnim bolnicama imati ukupno 16.371 krevet, što je smanjenje za 2.385 mjesta, odnosno za 12,71 posto u odnosu na  sadašnje stanje.  To znači da će u nepune tri godine u Hrvatskoj »nestati« svaka osma postelja u domaćim bolnicama. S obzirom na promjene u samoj namjeni tih mjesta to znači da se u reformi zdravstva ide prema smanjenju  klasične hospitalizacije i povećanju liječenja kroz dnevne bolnice i brigu o najteže bolesnima.Takav plan preslikan je pojedinačno i na svaku od četiri regije kroz koje će se ta reforma provesti.  

U Zapadnoj regiji, koja obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko senjsku i Istarsku županiju, odnosno 555 tisuća stanovnika, postotak smanjenje ukupnog broja kreveta gotovo je pa jednak onome u državi. Najveća novost je otvaranje prvih kapaciteta za palijativnu skrb u bolnicama u Zapadnoj regiji.


Više dnevnih mjesta




Tako bi 2016. godine u toj regiji trebalo biti 189 kreveta za kronično, dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.  Povećat će se i  to za 57 posto i broj mjesta u dnevnim bolnicama, ali zato se broj kreveta za klasičnu hospitalizaciju smanjuje za čak 625. Na kraju Zapadna regija bi 2016. godine trebala imati 1.891 krevet, umjesto sadašnjih 2.172 što je smanjenje od gotovo 13 posto.  


Najveće ukupno smanjenje mjesta u bolnicama i to  za jednu petinu, dogodit će se u Istočnoj regiji  koja obuhvaća pet slavonskih županija. Tamo će najviše »stradati« i kreveti za klasičnu hospitalizaciju jer će njihov broj pasti za čak 39 posto. Kapaciteti će se se »najnježnije« rezati u Južnoj regiji, koja obuhvaća četiri dalmatinske županije, gdje će ukupan broj kreveta pasti za 8,6 posto. No, dalmatinske županije koje pokrivaju zdravstvenu skrb za 856 stanovnika i dalje će imati manje bolničkih kapaciteta nego Istočna regija koja brine o 50 tisuća građana manje.


U osam županija sjeverne i središnje Hrvatske te Gradu Zagrebu bolnice brinu o liječenju više od dva milijuna domicilnih stanovnika i pacijentima koje iz ostalih regija šalju njihovi liječnici, uglavnom u Zagreb, i  do kraja 2016. godine ostat će bez 1.085 kreveta. Za čak 2.404 smanjit će se broj akutnih kreveta, što je smanjenje od 31 posto, no  broj mjesta u dnevnoj bolnici  rast će za 43 posto, dok će  broj kreveta namijenjenih dugotrajnom liječenju i palijativi rasti za 150 posto.