Masna bolest jetre sve se češće opisuje kao jedna od vodećih kroničnih bolesti suvremenog doba – pogađa oko četvrtine odraslih, ali i zabrinjavajućih deset posto djece.

Riječ je o stanju koje sve više doprinosi razvoju ciroze i raka jetre, pri čemu u ranim fazama često prolazi bez vidljivih simptoma, istaknuli su iz Hrvatskog gastroenterološkog društva.

U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava sutra, i uoči Svjetskog dana jetre, koji se obilježava u nedjelju 19. travnja, Hrvatsko gastroenterološko društvo, uz podršku Ministarstva zdravstva, pokrenulo je javnozdravstvenu inicijativu „Brini o jetri danas – spriječi rak sutra“.

Stručnjaci upozoravaju kako nakupljanje masti u jetri nije izoliran problem, već multisistemska bolest povezana s nizom kroničnih stanja, uključujući kardiovaskularne i bubrežne bolesti, šećernu bolest tipa 2 te određene vrste karcinoma, poput raka debelog crijeva, dojke i gušterače.

Ozbiljne posljedice

Zbog svoje rasprostranjenosti i ozbiljnih posljedica, masna jetra sve se češće naziva „tihom epidemijom 21. stoljeća“.

– Kako bi se preciznije opisali uzroci i smanjila stigma povezana s alkoholom, posljednjih godina uveden je novi naziv – MASLD, odnosno metabolički povezana masna bolest jetre.

Ova dijagnoza podrazumijeva nakupljanje masti u jetri uz prisutnost metaboličkih poremećaja poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenih masnoća u krvi ili visokog krvnog tlaka.

Upravo MASLD sve češće stoji u podlozi razvoja primarnog raka jetre, koji je među vodećim uzrocima smrtnosti od malignih bolesti u svijetu, rekla je dr. Ivana Mikolašević predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Transplantacija jetre

Procjene pokazuju da bi do 2040. godine broj smrtnih slučajeva od raka jetre mogao porasti za čak 50 posto.

Stručnjaci stoga naglašavaju važnost pravodobnog otkrivanja bolesti i uključivanja u sustav praćenja, jer se u uznapredovalim fazama, poput ciroze ili tumora, kao jedina kurativna opcija često nameće transplantacija jetre.

– Transplantacija podrazumijeva zamjenu bolesne jetre organom preminulog ili živog donora, no riječ je o složenom zahvatu nakon kojeg pacijenti doživotno uzimaju imunosupresivne lijekove, uz povećan rizik od drugih bolesti.

Iako se u svijetu godišnje obavi oko 35.000 transplantacija, nedostatak donorskih organa i dalje predstavlja velik problem, zbog čega mnogi oboljeli ne dočekaju zahvat.

Procjenjuje se da od posljedica ciroze jetre godišnje umire oko milijun ljudi u svijetu, od čega oko 170.000 u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se godišnje obavi između 110 i 150 transplantacija, dok oko 900 pacijenata s uznapredovalom bolešću jetre izgubi život, istaknula je Mikolašević.

Važnost prevencije

Osim masne bolesti jetre, značajni uzroci kroničnog oštećenja ovog organa su i alkoholna bolest te virusni hepatitisi B i C. Problem dodatno otežava činjenica da se bolesti jetre često razvijaju tiho, bez jasnih simptoma, pa se dijagnoza nerijetko postavlja tek u kasnijim fazama. Tada se mogu javiti umor, gubitak apetita, bolovi u trbuhu, žutica ili nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini.

Mikolašević je istaknula da se velik dio rizika može smanjiti zdravim životnim navikama – redovitom tjelesnom aktivnošću, uravnoteženom prehranom, održavanjem zdrave tjelesne težine, umjerenim unosom alkohola, testiranjem na virusne hepatitise te cijepljenjem protiv hepatitisa B.

– Jetra je pritom jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, s više od 500 ključnih funkcija, uključujući detoksikaciju, metabolizam hranjivih tvari i skladištenje vitamina i minerala.

Upravo zbog svoje sposobnosti da dugo kompenzira oštećenja, bolesti jetre često ostaju neotkrivene sve dok ne uznapreduju, što dodatno naglašava važnost prevencije i ranog otkrivanja, poručila je Mikolašević.