Kandidat za predsjednika SDP-a Marino Percan u razgovoru za naš list govori o razlozima poraza na parlamentarnim izborima, kako misli mijenjati stranku, te što ga je navelo da istakne svoju kandidaturu.

– Nakon što je otvorena mogućnost kandidiranja, kao član SDP-a odlučio sam se za kandidaturu jer sam uočio da ima jako puno nezadovoljnih kolega i kolegica na terenu. I da se u stranci raspravlja o stvarima koje bi trebalo mijenjati. Znajući da posjedujem želju i sposobnost da mijenjam stvari, odlučio sam se kandidirati.

Koji je razlog tako uvjerljivog poraza SDP-a na parlamentarnim izborima?

– Poslije bitke je lako biti general, ali tu se pokazalo da su se liste sastavljale na način koji gradske i županijske organizacije nisu podržavale. Na liste su dolazili nepoznati ljudi. Načelno nemam ništa protiv takvih ako oni sa sobom donose neku energiju i pomak u razmišljanju. Ali u stranci smo imali zaista ogromnu opstrukciju od pojedinih naših članova. I birači su shvatili da se tu nešto događa što u budućnosti ne može iznjedriti ništa dobro. Ti naši unutarstranački sukobi, ta polarizacija članstva koja je bila zaista velika, u temelju su našeg neuspjeha. Usto i neka imena na listama su bila takva kakva jesu. Zvali smo se Restart koalicija, ali ne mogu pojedinci nakon 30 godina saborništva previše mijenjati svoj način rada. I onda se dogodilo što se dogodilo.

Većina i manjina

Tko je odgovoran za te sukobe u stranci?

– Imali smo nezadovoljstvo pojedinaca. Nemam ništa protiv toga da svatko izrazi svoje nezadovoljstvo, ali to treba raditi na propisan način. To se mora rješavati unutar stranke, a ne ići u medije sa svojim idejama. I napraviti situaciju da se članstvo mora opredijeljivati. Znate i sami tko je bio suspendiran.

U svojim ste javnim istupima bili kritični prema Peđi Grbinu. Želite li svojom kandidaturom otežati njegovu namjeru da postane predsjednik SDP-a?

– Ma ne. Mi dolazimo igrom slučaja iz istoga grada, iako je on rekao da njemu Pula ništa ne znači. Samim time ne znači mu ni Istra. On je nanio dosta političke štete SDP-u. Povijest nas je naučila da osoba koja ruši legalno i legitimno uspostavljenu vlast nikad nije donijela ništa dobro.

Koliko je za te sukobe bio odgovoran predsjednik stranke?

– Nisam bio na sjednicama predsjedništva pa ne znam što se tamo točno događalo. Ali ako je predsjedništvo donijelo nekakvu odluku, ona se mora poštovati. U demokraciji većina pobjeđuje manjinu iako i dalje mora brinuti o njenim interesima. U demokraciji je zaštita manjine jako bitna. Ne moramo svi isto razmišljati, ali onog trenutka kada se donese nekakva odluka ona se mora poštovati. Predsjednik je samo prvi među jednakima. On je donosio odluke smatrajući da su one najbolje. Ali predsjedništvo je ono koje usmjerava rad stranke. Ne može samo pojedinac biti u odgovoran.

Diskrecijsko pravo

Ako postanete predsjednik, koje ćete promjene uvesti u načinu vođenja stranke?

– Prije svega, zauzimam se za maksimalnu decentralizaciju. A prvo i osnovno što želim je ograničenje saborskog mandata na dva uzastopna. To je jako bitno jer će dovesti do toga da ponovno postoji entuzijazam među ljudima na terenu da rade, ali i da imaju realnu šansu biti na listama za Sabor. Osim toga, članovi predsjedništva i Glavnog odbora, nakon što odrade dva mandata, mogli bi se ponovo kandidirati, ali po jednom posebnom sustavu. Njih bi morala predložiti županijska organizacija. A za ostale moralo bi proći ono isto razdoblje koliko je netko proveo u Saboru da se može ponovno kandidirati. Drugo, županijske organizacije u suradnji s gradskim i općinskim, sastavljali bi listu za Sabor. I ona bi kao takva bila nepromjenjiva i konačna. I Glavni bi je odbor morao potvrditi. Ne bi više bilo diskrecijskih odluka, da teren pošalje jedan prijedlog, a da ga predsjednik i predsjedništvo mijenjaju kako žele, a Glavni odbor to onda samo potvrdi.

Predlažete i promjenu sastava predsjedništva?

– Županijske bi organizacije na svojim izborima izabrale čovjeka za predsjedništvo i za Glavni odbor. Kao što sam već rekao, oni bi i dalje mogli biti na listama za Sabor i nakon dva mandata jer su ih izabrali svi članovi županijske organizacije. Oni su se dokazali svojim radom i entuzijazmom i samim tim zaslužili da im članovi ponovo daju povjerenje. Četvrta stvar je financijska konsolidacija na način da lokalne organizacije moraju dobiti svoja sredstva na podračune kojima mogu samostalno raspolagati.

Društvo osoba

Treba li na ovim izborima dozvoliti glasanje svim članovima ili samo onima koji su platili članarinu?

– Na stajalištu sam da bi pravo potpisivanja potpore trebali imati svi. Međutim, isto tako moramo znati da je politička stranka po svom pravnom uređenju društvo osoba. I kao takvo ono ima određena pravila. Ako se donese odluka da mogu svi glasovati, bit će tako. To je stvar dogovora. Osobno smatram da potporu mogu dati svi, ali da bi pravo na izravno sudjelovanje u glasovanju trebali imati oni koji su aktivniji, a to podrazumijeva i plaćanje članarine.

Namjeravate li stranku pomaknuti više ulijevo ili je pozicionirati prema centru?

– SDP će ostati na svojim putevima razvoja socijaldemokracije, zamišljao to netko kao lijevo ili lijeva sredina. Oko tih se termina ne bih previše opterećivao. Imamo svoje ciljeve koje želimo ostvariti. To je, na primjer, zaštita temeljnih ljudskih prava, zaštita demokracije, vladavine prava, zaštita radništva, žena, djece.