Tiskovna konferencija u Saboru

MARIN ŠKIBOLA Politički konsenzus i referendumska odluka preduvjeti za uvođenje eura

P. N.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Škibola je upozorio na problem rasta cijena kao jedan od negativnih učinaka uvođenja eura



 


Marin Škibola, nezavisni zastupnik i predsjednik Kluba nezavisne liste mladih, održao je u četvrtak konferenciju za medije u prostorijama Hrvatskog sabora povodom rasprave o izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci zbog uvođenja eura.


Škibola je izrazio veliku zabrinutost zbog izostanka javne rasprave o tako bitnoj stvari kao što je zamjena vlastite nacionalne valute eurom.




„Danas u Hrvatskom saboru ne postoji konsenzus o uvođenju eura, kao što nekada postojao prilikom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zbog izostanka konsenzusa svih parlamentarnih političkih opcija i odbijanja provedbe referendumskog izjašnjavanja građana, stječe se dojam kako se euro želi uvesti na silu i nedemokratski“, istaknuo je Marin Škibola. 


Škibola je upozorio na problem rasta cijena kao jedan od negativnih učinaka uvođenja eura te istaknuo komentare njemačkog ministra financija Hans Eichela iz 2002. godine – „Ministar je priznao da je došlo do neočekivanog rasta cijena, pogotovo u sektorima prehrane i sektora usluga te da su trošak tranzicije neočekivano podnijeli potrošači. Tako je npr. cijena voća u Njemačkoj porasla za 18,9%, cijene u restoranima skoro 4%, cijena nekih proizvoda i usluga (poput televizora i parkinga) su narasle dvostruko.“


Škibola je zaključio kako uvođenje eura prodavači koriste kao izgovor za podizanje cijena, što se nije dogodilo u slučaju Italije koja je nakon uvođenja eura, cijene proizvoda iskazivala u eurima i u lirama.


Na konferenciji za medije nije bio prisutan Ivan Rubinić s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Rijeci, no zastupnik Škibola je prenio neke od njegovih ključnih primjedbi i komentara:


„Činjenica da je Hrvatska neto izvoznica svoje visoko kvalificirane radne snage najrelevantniji je indikator njene ekonomske stvarnosti i međudržavne podređenosti. Ulaskom u jedinstveno europsko tržište, Hrvatska se odrekla mogućnosti provođenja vanjskotrgovinskih (carinskih) politika u postizanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, dok su konvergencijski kriteriji (javnog duga i proračunskog deficita) onemogućili provođenje aktivne fiskalne politike. U navedenoj situaciji, ulazak u Eurozonu Hrvatskoj bi ukinuo mogućnost provođenja monetarne politike čime bi se eliminirao i posljednji raspoloživi instrument za provođenje aktivnih ekonomskih politika. Hrvatska se dovodi u podređeni položaj naspram razvijenijih članica Europske integracije koje, prvenstveno na temelju većeg kapitala, ostvaruju apsolutnu ekonomsku prevlast tamo gdje bi trebala vladati solidarnost.“


„Trošak ulaska u Eurozonu za Hrvatsku će se očitovati u asimetričnim šokovima jer se jedinstvena monetarna politika jednako primjenjuje na zemlje koje su u ekonomskom rastu i one koje su u recesiji ili depresiji. Gospodarstva u recesiji imaju potrebu za ekspanzivnijom monetarnom politikom dok gospodarstvima u uzletu treba restriktivnija monetarna politika. Nije moguće imati jedinstvenu monetarnu politiku koja odgovara jednom i drugom tipu ekonomija“, istaknuo je zaključno Marin Škibola.