Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Škibola je upozorio na problem rasta cijena kao jedan od negativnih učinaka uvođenja eura
Marin Škibola, nezavisni zastupnik i predsjednik Kluba nezavisne liste mladih, održao je u četvrtak konferenciju za medije u prostorijama Hrvatskog sabora povodom rasprave o izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci zbog uvođenja eura.
Škibola je izrazio veliku zabrinutost zbog izostanka javne rasprave o tako bitnoj stvari kao što je zamjena vlastite nacionalne valute eurom.
„Danas u Hrvatskom saboru ne postoji konsenzus o uvođenju eura, kao što nekada postojao prilikom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zbog izostanka konsenzusa svih parlamentarnih političkih opcija i odbijanja provedbe referendumskog izjašnjavanja građana, stječe se dojam kako se euro želi uvesti na silu i nedemokratski“, istaknuo je Marin Škibola.
Škibola je upozorio na problem rasta cijena kao jedan od negativnih učinaka uvođenja eura te istaknuo komentare njemačkog ministra financija Hans Eichela iz 2002. godine – „Ministar je priznao da je došlo do neočekivanog rasta cijena, pogotovo u sektorima prehrane i sektora usluga te da su trošak tranzicije neočekivano podnijeli potrošači. Tako je npr. cijena voća u Njemačkoj porasla za 18,9%, cijene u restoranima skoro 4%, cijena nekih proizvoda i usluga (poput televizora i parkinga) su narasle dvostruko.“
Škibola je zaključio kako uvođenje eura prodavači koriste kao izgovor za podizanje cijena, što se nije dogodilo u slučaju Italije koja je nakon uvođenja eura, cijene proizvoda iskazivala u eurima i u lirama.
Na konferenciji za medije nije bio prisutan Ivan Rubinić s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Rijeci, no zastupnik Škibola je prenio neke od njegovih ključnih primjedbi i komentara:
„Činjenica da je Hrvatska neto izvoznica svoje visoko kvalificirane radne snage najrelevantniji je indikator njene ekonomske stvarnosti i međudržavne podređenosti. Ulaskom u jedinstveno europsko tržište, Hrvatska se odrekla mogućnosti provođenja vanjskotrgovinskih (carinskih) politika u postizanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, dok su konvergencijski kriteriji (javnog duga i proračunskog deficita) onemogućili provođenje aktivne fiskalne politike. U navedenoj situaciji, ulazak u Eurozonu Hrvatskoj bi ukinuo mogućnost provođenja monetarne politike čime bi se eliminirao i posljednji raspoloživi instrument za provođenje aktivnih ekonomskih politika. Hrvatska se dovodi u podređeni položaj naspram razvijenijih članica Europske integracije koje, prvenstveno na temelju većeg kapitala, ostvaruju apsolutnu ekonomsku prevlast tamo gdje bi trebala vladati solidarnost.“
„Trošak ulaska u Eurozonu za Hrvatsku će se očitovati u asimetričnim šokovima jer se jedinstvena monetarna politika jednako primjenjuje na zemlje koje su u ekonomskom rastu i one koje su u recesiji ili depresiji. Gospodarstva u recesiji imaju potrebu za ekspanzivnijom monetarnom politikom dok gospodarstvima u uzletu treba restriktivnija monetarna politika. Nije moguće imati jedinstvenu monetarnu politiku koja odgovara jednom i drugom tipu ekonomija“, istaknuo je zaključno Marin Škibola.