Hrvatska nastoji pomoći svojim poljoprivrednicima kroz dodatne potpore iz proračuna i na razini EU-a osigurati im veću fleksibilnost u dostupnosti europskih fondova, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ministrica Vučković sudjelovala je na sastanku ministra poljoprivrede država članica EU-a, koji je održan u napetom ozračju prosvjeda poljoprivrednika, tijekom kojeg su probijali policijske blokade, palili gume, po ulicama prosipali stajsko gnojivo. Cijelu europsku četvrt u Bruxellesu blokirali su s više od 900 traktora. Poljoprivrednici su  nezadovoljni niskim cijenama poljoprivrednih proizvoda,  sporazumima o slobodnoj trgovini i strogim ekološkim propisima.

“Mogu reći da se i hrvatski poljoprivrednici suočavaju s ovim izazovima i poteškoćama, tržišnim oscilacijama koje se ubrzano mijenjaju pa primjerice u jednom trenutku imaju znatno više ulazne troškove, a u drugom trenutku znanto niže cijene svojih proizvoda”, rekla je ministrica Vučković nakon sastanka.

“Mi nastojimo osigurati dodatne potpore iz proračuna, zatim svojim prijedlozima na Vijeću EU-a nastojimo osigurati određene mjere i fleksibilnost unutar dostupnih europskih poljoprivrednih fondova”, rekla je Vučković.

Dodala je da njezino ministarstvo priprema prijedloge administrativnih rasterećenja.

“Dio ćemo rješavati na nacionalnoj razini, dio na razini EU-a”, rekla je.

Belgijski ministar poljoprivrede koji je predsjedao sastankom David Clarinval rekao je da su zaprimili više od 500 prijedloga država članica kako poboljšati položaj poljoprivrednika. Te sugestije su proslijeđene Europskoj komisiji, koja će pripremiti izvješće i konkretne prijedloge, o čemu će onda Vijeće raspravljati i odlučivati.

Istaknuo je da su ministri država članica pozdravili mjere koje je dosad donijela Europska komisija u odgovoru na zahtjev poljoprivrednika, koji već mjesecima prosvjeduju diljem EU-a te pozvali Komisiju da pripremi prijedlog novih mjera.

Nastojeći umiriti nezadovoljstvo poljoprivrednika, EU je već ublažio neke dijelove Zelenog plana, izbacivši cilj smanjenja emisija u poljoprivredi iz klimatskog paketa za 2040.

EU je povukao i zakon o smanjenju upotrebe pesticida i odgodio cilj po kojem poljoprivrednici moraju dio zemlje ostaviti neobrađenom radi poboljšanja bioraznolikosti.

“Razmatrali smo  prijedloge usmjerene na srednjoročno i dugoročno jačanje položaja poljoprivrednika na financijskom planu,  ali i s obzirom na njihov položaj u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Vijeće je podsjetilo da su poljoprivrednici jamac naše prehrambene sigurnosti i da ih moramo podržati. Stoga će Vijeće nastaviti razmatrati sve relevantne prijedloge koji su danas predstavljeni”, rekao je ministar  Clarinval.

To znači da se ponovno otvara pitanje reforme Zajedničke poljoprivredne politike, iako je zadnja reforma usvojena u studenom 2021.  Belgijski ministar kaže da se u međuvremenu nastupila dva elementa koja bitno utječu na položaj poljoprivrednika, a to su Zeleni plan i ruski napad na Ukrajinu.

Povjerenik za poljoprvredu Janusz Wojciechowski rekao je da je većina članica otvorena za promjenu sadašnjih pravila poljoprivredne politike i da je teoretski moguće da se to napravi u ovom mandatu Komisije.

“Teoretski bismo mogli to napraviti u ovom mandatu, ako bismo bili brzi. Ja to podržavam, ali riječ je više o srednjoročnoj mjeri”, rekao je povjerenik.

Clarinval je istaknuo da problemi poljoprivrednika nisu vezani samo uz pravila Zajedničke poljoprviredne politike EU-a, nego da na njih utječu i druge politike, poput Zelenog plana i trgovinskih sporazuma s trećim stranama te ruski rat protiv Ukrajine.

“Poljoprivrednici osjećaju posljedice teške situacije na poljoprivrednim tržištima i brojni su razlozi njihova nezadovoljstva, ali glavni se odnose na ekološka pravila, koja su vrlo stroga. Zatim, tu je i sve veći jaz između stanja na terenu i zakonskih rješenja, bilo nacionalnih bilo europskih, koji utječu na poljoprivrednu djelatnost. Ne treba gubiti iz vida ni to što Rusi koriste sirovine, posebice žitarice, kao oružje u ratu i to utječe na niske cijene poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Clarnival.

Povjerenik za poljoprvredu Janusz Wojciechowski ističe da je zbog ruskog napada i blokade Crnog mora, Ukrajina izgubila veliki dio tržiša za svoje poljoprivredne proizvode u Aziji i Africi i da je dobar dio tih proizvoda onda završio na tržištu Europske unije, što je snizilo cijene europskih poljoprivrednih proizvoda, dok su istodobno rasli troškovi proizvodnje.

On je rekao da je u dvije godine rata ukupni izvoz iz 27 država članica EU-a u Ukrajinu iznosio 69 milijardi eura, a uvoz 50 milijardi.  S druge strane, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Ukrajinu iznosio je 6 milijardi eura, a uvoz 25 milijardi eura.

EU na početku rata liberalizirao trgovinu s Ukrajinom kako bi joj pomogao u obrani protiv Rusije. U međuvremenu, poljoprivrednici u  državama članicama koje graniče s Ukrajinom, počeli su se žaliti i prosvjedovati ističući da su jeftini ukrajinski prozvodi preplavili tržište i smanjili cijene njihovih proizvoda. Zbog toga su uvedena neka ograničenja u uvozu određenih proizvoda kako bi se osigurali da ukrajinske žitarice dospiju na tržište trećih zemalja, a ne da se ostaju u EU-u.