»Rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna, dio je sveobuhvatne i cjelovite porezne reforme«, istaknuo je Marić.
Tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao je u subotu u razgovoru za Večernji list kako je cilj planirane porezne reforme povećanje raspoloživog dohotka građana i snižavanje troškova gospodarstvu i kućanstvima.
»Rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna, dio je sveobuhvatne i cjelovite porezne reforme«, istaknuo je Marić.
Promjenama u sustavu poreza na dohodak cilj je povećanje raspoloživog dohotka većine građana, a među njima, istaknuo je, i visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku i pronalaze visoko plaćene poslove u drugim zemljama EU-a.
Marić je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna, plaćali porez na dobit po stopi od 12 posto.
»Namjeravamo smanjiti i opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno, kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kada stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom ćemo redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a«, kazao je Marić.
Nadalje, radi snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima, a posebice najugroženijim građanima, planira se uvesti snižena stopa PDV-a i na određene komunalne usluge, a ponajprije na isporuku električne energije.
Uz ove, planira se provesti na desetke izmjena u poreznom sustavu, koje će ga učiniti prohodnijim i razumljivijim i time olakšati građanima i poduzetnicima.
Prijedlozi zakona o tome već su najvećim dijelom spremni, kaže Marić, i plan je da sve zakonodavne aktivnosti budu gotove što prije, kako bi se s njihovom primjenom počelo od 1. siječnja 2017. godine.
»Plan nam je proračunski manjak opće države svesti na 2 posto BDP-a u 2017., čime bismo dodatno pridonijeli smanjenju udjela javnog duga u BDP-u«, kazao je, među ostalim, Zdravko Marić.
