Razmjena podataka između različitih registara odvijat će se automatski i elektroničkim putem, pa građani neće morati stalno »vaditi« iste dokumente koji ne smiju biti stariji od šest mjeseci
ZAGREB Hrvatska je u posljednje četiri godine na informatizaciju državne uprave potrošila 4,5 milijarde kuna i ima većinu visokoinformatiziranih sektora u upravi, ali građani još uvijek za većinu poslova s državnom upravom moraju svaki put iznova prikupljati iste dokumente jer oni ne smiju biti stariji od šest mjeseci. Vlada najavljuje kako će to promijeniti i za to je na posljednjoj sjednici formirano i novo povjerenstvo. Ono bi moralo osmisliti kako podatke o građanima iz najmanje 16 baza, jer svaki je Hrvat upisan u najmanje toliko registara, povezati i omogućiti roditeljima da upišu dijete u vrtić i školu bez toga da moraju donijeti nekoliko dokumenta jer će državni ili lokalni činovnici sami imati uvid u te podatke. Iz Ministarstva uprave objašnjavaju što je njihov cilj ali ne i u kojem će roku građani prestati obilaziti šaltere kako bi svake godine iznova prikupili iste dokumente s novijim datumom.
Temelj u OIB-u
Njihovu muku s administracijom priznaju i u Ministarstvu ističući da sve počinje kad roditelji odu upisati dijete u matičnu knjigu. Nakon toga idu prijaviti prebivalište, zatim se djetetu izdaje zdravstvena iskaznica, prijavljuje ga se na poreznu karticu jednog roditelja, upisuje se kod pedijatra…, nabrajaju iz Ministarstva.
Ima građana koji su upisani u čak 200 temeljnih baza, a to nije sve. Ministarstvo uprave pojašnjava kako je administracija dogurala do čak dvije tisuće izvedenih baza podataka. »Zbog nedovoljne informatičke povezanosti pojedine evidencije imaju više od 200 lokalnih baza podataka (slučaj s maticama) ili se vode zasebne evidencije na razini područnih ureda i ispostava. Tom broju trebamo pridodati i baze podataka jedinica lokalne i regionalne samouprave te javnih i komunalnih poduzeća«, pojašnjavaju svoju računicu u Ministarstvu uprave.
U svakom od ovih koraka tijela državne uprave upisuje podatke u svoje registre, a od roditelja traže da donesu rodni list, potvrdu o prebivalištu i druge isprave, s napomenom ne starije od šest mjeseci.
– Nakon što umrežimo sustav javne uprave i pripadajuće baze podataka, bit će dovoljno da roditelji samo odu u matični ured i upišu dijete. Nakon toga sustav u matičnom uredu proslijedi podatke prema svim drugim registrima u državnoj upravi da se dogodila promjena u podacima koristeći OIB roditelja i sve baze podataka i sustavi koji na to imaju pravo koriste najnovije podatke, najavljuju svoj plan iz Ministarstva uprave.
Isti uredi i dokumenti
Time će prestati, vjeruju u Ministarstvu uprave, potreba da se u bilo koje tijelo uprave donose isprave jer se razmjena podataka odvija automatski i elektroničkim putem.
– To donosi uštede i smanjenje birokracije prema građanima, objašnjavaju iz Ministarstva uprave. Zanimljivo je da je istu stvar za koju godin u građanima još 2006. sa sjednica Vlade obećavao i tadašnji premijer Ivo Sanader, kad je najavljivao ulaganja u informatizaciju državne uprave za što se potrošilo 4,5 milijarde kuna, ali građani i dalje u istim uredima traže iste dokumente.
Sadašnja administracija iz Ministarstva uprave priznaje da se građani opravdano ljute jer su, kako kažu »traženja isprava ne starijih od šest mjeseci nepotrebna«, pogotovo stoga što tijela državne uprave, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, imaju obvezu prikupljati podatke iz službenih evidencija.
