''Uzbudljivi'' odnosi

LUPANJE ŠAKOM O STOL? U navodnim tenzijama Pantovčaka i Banskih dvora ima više dima nego vatre

Dražen Ciglenečki

Premda je Kolinda Grabar-Kitarović vrlo depresivno opisala situaciju u zemlji, ona ne samo da neće pozvati Andreja Plenkovića da podnese ostavku, kao Milanovića, nego, barem zasad, opcija nije niti zahtjev za tematsku sjednicu Vlade



Prvi puta u ovom stoljeću HDZ ima svoje ljude na dužnosti i premijera i predsjednika države. No, politički suživot Andreja Plenkovića i Kolinde Grabar-Kitarović daleko je manje idiličan nego što su to HDZ-ovi birači očekivali i priželjkivali. Kritika koju je na račun stanja u državi Kolinda Grabar-Kitarović izrekla na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji protumačena je kao otvoreni sukob predsjednice i Vlade. Jednako kao i njezina jučerašnja tvrdnja da Hrvatska demografski odumire i da bi Vlada to morala spriječiti proračunskim izdvajanjima. Od samog početka mandata ove Vlade pokazalo se da se njih dvoje – unatoč tome što potječu iz iste političke opcije i imaju sličan karijerni put – razilaze u stavovima u mnogim temama, od vanjskopolitičkih, kao što je Inicijativa triju mora, do »domaćih«, poput istražnog povjerenstva za Agrokor.


Još početkom godine, pojavile su se nesuglasice dvoje sukreatora vanjske politike oko veleposlanika. Predsjednica nije skrivala da joj smata spori tempo smjene veleposlanika čijim radom nije bila zadovoljna i to je javno artikulirala. U području vanjske politike postoji i drugo neslaganje između premijera i predsjednice, o kojem, doduše, nikada javno nije bilo riječi. No, činjenica je da Plenković nije entuzijastični podupiratelj projekta Inicijative triju mora, koja je jedna od ključnih vanjskopolitičkih inicijativa Pantovčaka. Na planu domaće politike, premijer i predsjednica nerijetko imaju različit pogled na ekonomske pokazatelje: primjerice, dok je Plenković isticao smanjenje broja nezaposlenih, Grabar-Kitarović je brojke o padu nezaposlenosti ocijenila pogrešnima i protumačila ih iseljavanjem. Kada se, pak, založila za osnivanje ministarstva demografske obnove, Plenković, najblaže rečeno, nije bio oduševljen. U posljednje vrijeme razlike u mišljenju postale su najočitije u pogledu saborskog povjerenstva za Agrokor. Za razliku od HDZ-a, čiji postupci upućuju na to da povjerenstvo žele što prije stopirati, Kolinda Grabar-Kitarović jasno zagovara nastavak njegovoG rada.


Uvijek »uzbudljivi« odnosi


Ovakvi neusklađeni stavovi Pantovčaka i Banskih dvora nisu novost u hrvatskoj politici. Odnosi hrvatskih predsjednika i premijera uvijek su bili »uzbudljivi«. Po prirodi stvari, napetosti u tim odnosima izraženije su ako je riječ o ljudima koji nisu iz iste političke opcije, no i kada su potekli iz iste stranke, tenzije nisu isključene. Pokazalo se to i u vrijeme kada je na Pantovčaku bio Ivo Josipović, a u Banskim dvorima Zoran Milanović. U okolnostima u kojima su ovlasti predsjednika države sužene, oni moraju pronaći način da se ipak istaknu, ne samo u vanjskoj politici – koja im »pripada«, ali građanima nije toliko bitna – nego i u »svakodnevnim« temama koje se izravnije tiču građana, odnosno birača. A tu je gospodarstvo, iako nije u predsjedničkim ovlastima, na prvom mjestu. Ali, trenutačno je ključno pitanje hoće li Grabar-Kitarović hoće poduzeti nešto konkretno, kao što je u vrijeme Milanovićeve vlade tražila posebnu sjednicu na koju će doći i »lupati šakom po stolu«. Međutim, to se gotovo sigurno neće dogoditi. »Na Pantovčaku se ne razmišlja o tome da bi predsjednica tražila posebnu sjednicu Vlade. Stanje o kojem je ona govorila traje godinama i nije karakteristično samo za mandat sadašnje Vlade«, tvrdi jedan dobar poznavatelj prilika na Pantovčaku. Dakle, premda je Kolinda Grabar-Kitarović vrlo depresivno opisala situaciju u zemlji, ona ne samo da neće pozvati Plenkovića da podnese ostavku, kao što je učinila u Milanovićevom slučaju, nego, barem zasad, opcija nije niti zahtjev za tematsku sjednicu Vlade.





Peđa Grbin, potpredsjednik SDP-a, smatra da povremeno iskrenje između Pantovčaka i Banskih dvora ne zavrijeđuje naročitu pažnju. 


– Izjave predsjednice Republike može se promatrai isključivo kroz činjenicu da joj rejting nije kakav su imali prethodni predsjednici. Bojim se da predsjednica stoga samo pribjegava onome za što vjeruje da će joj donijeti neke pozitivne političke poene. Osim toga, dan nakon njezinog govora u Opatiji njezin savjetnik Nenad Bakić je, poslije malo ozbilnijeg odgovora premijera Plenkovića, reterirao tvrdeći da je ona zapravo hvalila Vladu, pa je jasno da novom predsjedničinom pristupu ne treba pridavati poseban značaj, komentirao je Grbin.



Naš sugovornik ističe da predsjednica redovito na svoja putovanja vodi Plenkovićeve ministre, »što u toj mjeri nitko prije nje nije činio«, čime sugerira da je suradnja s Vladom dobra. »Ti su odnosi na najnižoj točki bili tijekom ljeta kada je ministar obrane Krstičević, zbog jedne dobronamjerne izjave predsjednice Republike, ponudio ostavku, ali sve se to brzo ispuhalo«, ocjenjuje.


U HDZ-u nisu zabrinuti


Ni u HDZ-u nisu zabrinuti zbog povremenih tenzija između predsjednice i Vlade, što pripisuju njezinoj opravdanoj želji da se do određene granice distancira od Banskih dvora. »Ona se malo odmiče od nas i to je u redu, jer za novu pobjedu na izborima neće joj biti dovoljni samo glasovi HDZ-ovih birača. Logično je da već sada to radi, a ne mjesec-dva prije izbora. Ali, mora nastupati s mjerom jer bi, naročito ako bi u svjetonazorskim temama poput kurikularne reforme otišla previše lijevo-liberalno, što sada nije slučaj, mogla sebi naštetiti. Dok je fokusirana na ekonomiju, za HDZ-ove birače nema problema«, smatra visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a.Nitko od naših sugovornika ne dovodi u pitanje da će HDZ na sljedećim predsjedničkim izborima krajem 2019. ponovno podržati Kolindu Grabar-Kitarović. Plenković, doduše, to ovoga tjedna nije htio nedvosmisleno potvrditi, istaknuvši da je na potezu predsjednica koja »mora prvo sama artikulirati svoje želje«. No, naši sugovornici smatraju da HDZ neće imati drugu opciju.

»Sigurno će biti kandidat HDZ-a. Tko bi drugi bio? Plenković, sve kad bi to i htio, ne može jer 1. siječnja 2020. počinje hrvatsko predsjedanje Europskom unijom«, kaže član predsjedništva HDZ-a koji je uvjeren da se premijer nema namjeru natjecati za Pantovčak i prvo predsjedanje Hrvatske EU-om prepustiti nekom drugom. Uostalom, Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je vrlo popularna među biračima HDZ-a, pa kad bi se uz nju kao neovisnu pojavio još i kandidat te stranke, glasovi bi se raspršili i HDZ bi, smatraju naši sugovornici, riskirao gubitak dužnosti predsjednika Republike. »Glasači HDZ-a bili bi potpuno zbunjeni kad bi predsjednica imala konkurenta iz naše stranke«, uvjeren je jedan naš sugovornik. S druge strane, njezini istupi koji se u javnosti tumače kao razilaženje s Vladom neće naštetiti rejtingu HDZ-a, jer, kako naglašavaju u toj stranci, »kuda bi birači HDZ-a otišli?«


Peđa Grbin, potpredsjednik SDP-a, smatra da povremeno iskrenje između Pantovčaka i Banskih dvora ne zavrijeđuje naročitu pažnju. – Izjave predsjednice Republike može se promatrai isključivo kroz činjenicu da joj rejting nije kakav su imali prethodni predsjednici. Bojim se da predsjednica stoga samo pribjegava onome za što vjeruje da će joj donijeti neke pozitivne političke poene. Osim toga, dan nakon njezinog govora u Opatiji njezin savjetnik Nenad Bakić je, poslije malo ozbilnijeg odgovora premijera Plenkovića, reterirao tvrdeći da je ona zapravo hvalila Vladu, pa je jasno da novom predsjedničinom pristupu ne treba pridavati poseban značaj, komentirao je Grbin.