Konferencija Novog lista

Luksuzni turizam jedan od ključeva dobre sezone: Europske milijarde kao nova prilika za razvoj hrvatskog turizma

Alenka Juričić Bukarica

Nikolina Brnjac / Foto: V. KARUZA

Nikolina Brnjac / Foto: V. KARUZA

Turistički sektor je dobio 2,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava za tranziciju turističkog sektora, od kojih će 930 milijuna biti upravo za diverzifikaciju turističke ponude i razvoj turističkih proizvoda, a oko 1,2 milijarde kuna za tranziciju naših poduzetnika u turizmu na “zeleno” i digitalno, rekla je ministrica Brnjac



Hrvatska je ove godjne jedna od najuspješnijih turističkih destinacija na Mediteranu i upravo je luksuzni turizam imao veliki utjecaj i jednu od ključnih uloga na tako dobre rezultate, istakla je to ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac danas u Opatiji gdje je završila konferencija Novog lista “Potencijali luksuznog turizma na Kvarneru”.


Okupljene je u ime Novog lista pozdravila predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac koja je tom prilikom istakla kako se u doba pandemije promijenila turistička potražnja, a visoka kvaliteta usluga i smještaja je postala još traženija.


– Novi uvjeti poslovanja i novi zahtjevi tržišta odredili su luksuzni turizam kao važan potencijal razvoja destinacija. Turizam je za gospodarstvo u Hrvatskoj od izuzetnog značenja i Novi list je oduvijek polagao veliku pažnju na kvalitetu novinarskog praćenja turizma na Kvarneru gdje smo i oduvijek najutjecajnija dnevna novina. Tu je bio čitav niz zanimljivih priča i reportaža s terena, izvještaja, analiza, fotografija, a naši čitatelji su uvijek mogli pravodobno pročitati o svim temama vezanima uz turizam, istakla je Kruljac.


Foto galerija: Konferencija Novog lista o turizmu 2 Foto: Vedran Karuza




Otvorivši konferenciju, resorna ministrica je, pak, Nikolina Brnjac ukazala je i kako danas luksuzni turizam prvenstveno znači sigurnost, okruženje, smještajne kapacitete, visoku gastronomiju, ali i održivi turizam i odgovorni razvoj turističke destinacije.


– Tu mislimo i na ekonomsku, društvenu, ali i ekološku održivost. Hrvatska ima velike mogućnosti razvijati luksuzni turuzam i neke destinacije to i čine. Danas imamo 10 restorana s Michelinom zvjezdicom i 68 njih s Michelinovom oznakom, ukazala je Brnjac te dodala kako veliku priliku turistički sektor u tome smislu ima u Nacionalnom planu oporavska i otposrnosti (NPOO).


– Turistički sektor je dobio 2,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava za tranziciju turističkog sektora, od kojih će 930 milijuna biti upravo za diverzifikaciju turističke ponude i razvoj turističkih proizvoda, a oko 1,2 milijarde kuna za tranziciju naših poduzetnika u turizmu na “zeleno” i digitalno. Sredstva su predodređena upravo za razvoj nove turističke ponude i njenu diverzifikaciju , rekla je ministrica zaključivši i kako luksuznog turizma nema bez kvalitetnog kadra.


Doc. dr. Heri Bezić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, je istaknuo kako luksuzni turizam u ovom trenutku, nisu samo luksuzni hoteli, već i nautički, ronilački turizam i čitav niz drugih sadržaja koji čine njegov sastavni dio.


Foto galerija: Konferencija Novog lista o turizmu Foto: Vedran Karuza


– On je svima nama vrlo interesentan, ali do jedne granice, odnosno dok u njemu vidimo prihod. U jednom trenurku postaje i problem, pogotovo za lokalne samouprave jer zahtjeva puno prostora i ulaganja. To je definitivno veliki izazov, ukazao je doc. dr. Bezić.


O razvoju turizma visoke kvalitete i izazovima na tom putu na prvom panelu su govorili Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva pri Ministarstvu turizma i sporta, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije, Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela HGK, prof. dr. Božo Skoko, komunikacijski stručnjak te Fiorela Morožin, COO Liburnia Riviera Hotela (LRH).


Tako je, primjerice, Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul ispričao kako je s ulaganjima u kvalitetu i brendiranje cijena sobe s 380 eura došla na 850 eura.


– Ove godine nam je, primjerice, najskuplja soba bila popunjena 80 posto, kazao je Nizić.


Opatijski je gradonačelnik, pak, podsjetio kako je Opatija je građena kao zimovalište bečke aristokracije.


– Pred 1. svjetski rat smo imali 6.500 ležajeva od toga 4.500 u hotelima, danas imamo 10.000 kreveta, od čega u hotelima oko 5.500. Prostorno smo skučeni i nemamo mogućnost izbora, moramo ići na kvalitetu, a ne na kvantitetu, ukazao je Kirigin.


U drugom panelu s temom “Prilike i izazovi razvoja luksuznih destinacija” govorili su predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov, Neven Tarle, CEO Remax Centar nekretnina te vrhunski chef i vlasnik Michelinovom zvjezdicom okićenog restorana Pelegrini Rudi Štefan koji je osvrćući se na gastronomiju kao turistički forte, ukazao i na važnost povezivanja s lokalnim proizvođačima.


Ukazao je kako se u Gorskom kotaru upravo gasi jedna mala obiteljska proizvodnja originalnog sjemenja starih sorti.


– Naš posao počinje puno prije odlaska na pijacu. Mo se u ugostiteljstvu moramo dogovarati i s poljoprivrednicima, o tome koja roba nam treba, koje sjeme sade. Za ilustraciju, prije 10 godina sam išao kuvati šalšu. Probao sam sve pomidore na tržištu, s raznim tehnikama, pa zvao kolegu u Španjolsku, pa u Italiju. I tako sam osam mjeseci kuva šalšu i nisam došao do tog okusa šalše moje bake, ispričao je Štefan te ukazao i na još jednu vrlo važnu stvar, a to je da u turizmu prije svega treba biti dobar domaćin.



Sigurnost prije svega


Sigurnost gostiju se nametnula kao jedna od glavnih odrednica i motiva dolazaka turista. Tako se Dobrica Rončević, voditelj Odjela epidemiologije Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, na konferenciji, uz ostalo osvrnuo na aktualnu epidemiološku situaciju.


– Stanje je stabilno, ali na jako visokim brojkama koje još uvijek prijete da dovedu do zasićenja bolničkog sustava. Očekujemo u jednom trenutku stagnaciju, do koje u ovom trenutku nismo došli i sadašnja će se situacija kroz nekih 20 do 15 dana preliti u bolnički sustav, kazao je Rončević te istaknuo kako je zdravstvena sigurnost bila jedan od bitnih preduvjeta ovogodišnje turističke sezone po kojem je Hrvatska bila iznimno konkurentna.