Dok su prošle godine HDZ i SDP još pregovarali o izboru desetero ustavnih sudaca, za obje je strane važnije bilo kako će se u Ustavnom sudu popuniti mjesta Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selaneca, kada njima u listopadu 2025. završi mandat. Ivan Malenica čak je javno priznao da je za HDZ ključno zadržavanje većine u Ustavnom sudu i nakon izbora ta tri suca. U tom su cilju predstavnici HDZ-a u pregovorima pokušali uvjeriti oporbu da bi bilo dobro da u sporazum o desetero ustavnih sudaca uđe jamstvo HDZ-u da će imati pravo predložiti dvije zamjene za Šeparovića, Arlovića i Selaneca, kada to bude na dnevnom redu. SDP je sa svojim saveznicima u Saboru to otklonio. Poručili su HDZ-u da će u sljedećoj rundi biti izabrana dva suca, od kojih bi svaki tabor nominirao po jednog, ili nitko.

Promjena stajališta

Prije tjedan dana SDP-ov potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić iznio je izmijenjeno stajalište svoje stranke. Poslije sjednice saborskog Predsjedništva izjavio je da SDP želi da se konsenzusom izaberu sva tri ustavna suca, za koje je javni poziv započeo 3. rujna.

Načelno je izbor članova Ustavnog suda uvijek rezultat konsenzusa jer mu je uvjet dvotrećinska većina u Saboru. Stoga su i u prosincu ustavni suci izabrani konsenzusom HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije, primarno SDP-a. Jakšić je zapravo htio reći da bi trećeg suca, koji bi bio u poziciji prevage u Ustavnom sudu, morali zajednički predložiti HDZ i SDP. Time bi se, očito procjenjuju u SDP-u, osiguralo da taj sudac bude neutralan, da se ne bi priklonio ni jednom postojećem bloku u Ustavnom sudu.

Upitno je, međutim, mogu li HDZ i SDP pronaći u Hrvatskoj pravnika spremnog zanemariti svoj svjetonazor i političke preferencije. Pogotovo zato što naročito SDP nema pozitivna iskustva s ovakvom formulom izbora ustavnog suca. I Arlović je, naime, 2017. bio zajednički kandidat HDZ-a i SDP-a, a potom se je u Ustavnom sudu u potpunosti stopio s »HDZ-ovim sucima«.

Kao svog dugogodišnjeg istaknutog dužnosnika, SDP je Arlovića 2009. poslao u Ustavni sud. Ali, socijaldemokrati nisu baš bili zadovoljni njegovim djelovanjem i osam godina kasnije je na sjednici Kluba zastupnika SDP-a, kada se odlučivalo o kandidatu za Ustavni sud, više glasova od njega dobio Selanec. No, SDP-ovci nisu previše razmišljali kada je HDZ predložio da treći sudac bude Arlović. Uostalom, on nije po broju glasova zastupnika SDP-a puno zaostao za Selanecom.

Vrijeme za pregovore

U godinama koje su uslijedile često su u SDP-u zažalili zbog pristanka da Arlović bude konsenzualni kandidat za Ustavni sud, makar njegov glas i nije bio presudan jer HDZ je imao uvjerljivu većinu. Sada će zbog toga SDP vjerojatno biti oprezniji i do trećeg suca će se teže doći nego 2017. Što se tiče preostala dva, Šeparović i Arlović neće opet biti u konkurenciji. Bio bi im to treći uzastopni osmogodišnji mandat, koji Sabor nije još nikome povjerio, i njih dvojica se neće niti prijaviti. Ali, Selanec, rođen 1976., hoće i jasno je da će ga SDP ponovno predložiti. Jedno mjesto je, dakle, već popunjeno, ako će se uopće birati ustavne suce, dva ili sva tri.

Budući da je u lipnju SDP rezolutno odbacio mogućnost davanja HDZ-u dva suca, vladajućoj koaliciji nije se žurilo s raspisivanjem javnog poziva. Saborski Odbor za Ustav, kojim predsjeda Malenica, odlučio je da će javni poziv startati 3. rujna, tek nešto više od mjesec dana prije završetka mandata Šeparoviću, Arloviću i Selanecu. Nije se, znači, ni računalo s dogovorom do 12. listopada, unaprijed je ukalkulirano da će ova trojica, u skladu s Ustavom, dobiti dodatnih šest mjeseci. Tako HDZ i SDP imaju vremena za pregovore sve do sredine travnja.

Milanovićev prijedlog za Vrhovni sud

Paralelno s javnim pozivom za ustavne suce traje i treći po redu javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, koji će završiti četiri dana kasnije. SDP je već prije nekoliko mjeseci otklonio mogućnost povezivanja ta dva javna poziva, na način da parlamentarna oporba dopusti HDZ-u da izabere dva od tri ustavna suca u zamjenu za prolazak u Saboru kandidata predsjednika Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda. Stoga je ishod i ovog javnog poziva posve neizvjestan.

Milanović je najavio da neće predložiti nikoga osim Sandre Artuković Kunšt, koju je krajem lipnja odbila HDZ-ova većina uz podršku i zastupnika desne oporbe. No, činjenica je da je sutkinja Županijskog suda u Zagrebu odustala od sudjelovanja u daljnjoj proceduri. Iz tog razloga Milanovićevo ustrajavanje na Sandri Artuković Kunšt ne bi imalo apsolutno nikakvog smisla. U Uredu predsjednika zasad ne otkrivaju što će Milanović učiniti, hoće li se dogovoriti s nekim drugim pravnikom da bude njegov kandidat i pošalje svoj životopis i program DSV-u, hoće li čekati kako bi vidio tko će se sve prijaviti ili će ostati kod stava – ili Sandra Artuković Kunšt ili nitko. Znači da je moguće da je Milanović nekog predložiti. Rješenje bi bilo da se predsjednik i premijer Andrej Plenković usaglase o novom predsjedniku Vrhovnog suda i tako praktično izigraju javni poziv, ali nema još naznaka da bi se to moglo dogoditi.