U posljednja četiri mjeseca, čekanje na CT u OB Zadar povećalo se sa 85 na 143 dana, KBC Rijeka listu čekanja na magnetsku rezonancu produžio je sa 186 na 240 dana, a liste čekanja na ortopedske operacije povećale su se u šest bolnica. U ista četiri mjeseca, oftalmolog u KBC-u Rijeka napravio je 11 operacija mrene, u KBC-u Split 13 takvih operacija, a u KBC-u Zagreb svega sedam. 

    Dok je to za ministra pokazatelj loše organizacije, oni koji bolnice vode ne misle tako. 

   – Svaki šef klinike odgovoran je za svoj posao. Naravno da ima toga da netko istu dijagnostiku ili terapiju radi brže, a netko sporije, ali kod nas u KBC-u, gdje se godišnje napravi pet milijuna dijagnostičkih usluga i 27.000 operacija, to sigurno nije ključni problem s listama čekanja. Uostalom, ne mogu se miješati kruške i jabuke, jer jedna magnetska rezonanca može trajati 20 minuta, ali može i sat vremena – poručuje ravnatelj KBC-a Zagreb, Željko Reiner, koji glavni uzrok predugih listi vidi u manjku uređaja i medicinskog osoblja. 

    Za obiteljske liječnike, koji bi na sebe trebali preuzeti naručivanje po hitnoći, Ostojićev je plan odlična ideja koju će uz manjak od 200 liječnika obiteljske medicine biti nemoguće realizirati.    

    – Uz 80 do 100 pacijenata dnevno i 2,5 minute po pacijentu taj posao nećemo moći raditi. Za e-naručivanje trebat će nam još tri do četiri minute po pacijentu, što znači da ćemo ih dnevno moći obraditi najviše 35 – tvrdi Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a, te zaključuje kako će se zbog toga formirati liste čekanja na pregled obiteljskog liječnika. Prije uvođenja e-naručivanja ministar bi morao tek diplomirane liječnike obvezati da prije specijalizacije barem dvije godine rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, HZZO bi morao smanjiti broj pacijenata po ordinaciji sa 1.700 na 1.500, a obiteljsku medicinu moralo bi se stimulirati na sve načine, da to postane atraktivno zanimanje, poručuje Malnar.

– Činjenica je da neki liječnici rade previše, a neki premalo, i to treba ujednačiti. U bolnice treba uvesti reda, a ne da netko napravi tri operacije, a netko 20. Međutim, treba definirati i košaricu zdravstvenih usluga, jer se novac u zdravstvu mora trošiti racionalno – ocjenjuje Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK). Bolnice su, kako tvrdi, preopterećene, a količina uređaja i specijalista nedovoljni su da servisiraju sve pacijente. »Treba omogućiti liječnicima da rade i privatno, jer će se bolnice tako rasteretiti, a njihov rad urediti transparentno«, zaključuje šef HLK.