ZAGREB Da, predstečajne nagodbe su gospodarska mjera Vlade Republike Hrvatske koja je dala rezultat, poručio je ministar financija Slavko Linić s današnje izvanredne konferencije za novinare, sazvane nakon što je objavljeno da Vlada razmišlja o ukidanju predstečajnih nagodbi kao krizne mjere koja je u kratkom roku trebala pomoći konsolidaciji poduzeća, a sada joj je “prošao rok trajanja”. 

Ministar financija Slavko Linić tvrdi da njegovo ministarstvo priprema izmjene Zakona o predstečajnoj nagodbi kako bi se uvažile primjedbe pravnih stručnjaka o tome da se potraživanja u predstečajnoj nagodbi trebaju prijavljivati sudovima, a ne Poreznoj upravi i Fini. Međutim, koliko će još dugo na snazi biti taj zakon, odnosno ima li zakon još uvijek podršku premijera Zorana Milanovća, Linić je odgovorio da o tome ne razgovara s premijerom, da radi svoj dio posla, a o mogućim spekulacijama o ukidanju Zakona ne želi nagađati.

– S premijerom o tome nisam razgovarao – kratko je Linić odgovorio kakav je trenutno premijerov stav o spomenutom zakonu. Kazao je i to da će njegovo ministarstvo pripremiti promjene, a da je na Saboru i Vladi da odluče što će dalje biti s predstečajnim nagodbama.

Dodao je i da se poslodavci, odnosno Hrvatska udruga poslodavaca, nisu oglasili o tome treba li im zakon ili ne, pa ako im ne treba, onda se on može i ukinuti.

Na pitanje kakvi su nakon smjene njegovih pomoćnika Branka Šegona njegovi odnosi s premijerom i mogu li uopće njih dvojica kvalitetno surađivati, Linić je odgovorio neka “moje odnose s premijerom razriješi premijer, to je na njemu”.

– Ne bih o odnosima mene i premijera. To me ne opterećuje. Odnos mene i premijera ostavljam premijeru da razriješi – rekao je Linić. Samo prije desetak dana na isto je pitanje Linić odgovarao da su njegovi i Milanovićevi odnosi odlični.

Linić je upozorio i na to da bi ukidanje predstečajnih nagodbi dovelo u pitanje otpis duga tvrtkama u poteškoćama jer da bi bez tog instituta Europska unija smatrala otpis duga nezakonitom potporom.

Ministar financija prilično su naljutila i pitanja o EPH-u, ponavljajući kako je briga države samo da spasi radna mjesta zaposlenih te je nekoliko puta ponovio da “ne želi sudjelovati u ratu medija”.

– Bitka za razduživanje gospodarstva je dobro provedena i u 2013. godini ostvarila je dobre rezultate i bit će nastavljena, a pred Vladom je u ovoj godini teška bitka za razduženje građana jer oko 300.000 ljudi, koje su ranije banke i država poticali da se zdužuju, danas ne može otplaćivati dugove. Naše je pravo i obaveza poduzimati ekonomske mjere kako bismo taj problem riješili, kazao je Linić, naglašavajući kako je 2013. godina bila početak teškog procesa kroz koji se spašavaju radna mjesta, zaustavlja insolventnost i nelikvidnost. 

– Treba li nastaviti postupak? Da, mi u Ministarstvu financija smatramo da 33 milijarde kuna blokiranih računa, kazuje da treba nastaviti s tim mjerama, zaključio je Linić.

– Najvažniji dio koji smo napravili je da smo spojili dužnike i vjerovnike što je do sada bilo gotovo nemoguće. To je posao koji će država i dalje morati raditi, a s time da se zakon promijeni na način da registraciju tražbina preuzme sud, Ministarstvo financija nema nikakvih problema, rekao je Linić, objašnjavajući da će se svi započeti procesi predstečajnih nagodbi završiti, a eventualno se može govoriti o novim modelima razduživanja, budući da taj proces, unatoč tome što je oko 6000 predmeta riješeno, još uvijek nije završen. 

Odgovarajući na optužbe o nepravilnostima i kriminalu u postupcima predstečajnih nagodbi, ministar financia je rekao da je to posao kojima se trebaju baviti institucije koje su za to nadležne, ali njegov je stav da kriminala u tome nema i da je riječ o izmišljotinama. 

– Neću se pitati čija je to politika, kazao je Linić, ponavljajući kako su predstečajne nagodbe ekonomska mjera Vlade koja je uspjela u onome što je do sada bilo nemoguće – dovela za isti stol dužnike, vjerovnike i banke i postigla dogovor o rješavanju dugovanja, i to uz veliku potporu svih zainteresiranih strana koje su shvatile da na drugi način nema pomaka u gospodarstvu. 

– Iznenađen sam stavovima kritičara koji govore da su ugroženi vjerovnici. Rezultati govore obrnuto – vjerovnici žele kroz razduženje riještiti probleme jer žele da gospodarski subjekti koji su danas u problemima ostanu poslovati. Zainteresiran je i bankarski sustav koji tako smanjuje rizike jer tvrke koje izlaze iz krize kroz predstečajne nagodbe i dalje će moći nositi teret kreditnih zaduženja, tvrdi ministar financija. 

– Bez državne intervencije izgubljena je kontrola, dugovi se nisu plaćali, kao niti plaće i porezi, taj proces se nije zaustavljao. Pet godina krize bez ikakve intervencije, u kojima se pustilo da tržište stvara nered dovelo nas je u ovo stanje. Da nismo krenuli s tom mjerom, proces se još uvijek ne bi zaustavio. Naša je prva mjera bila reprogram, ali to nije dalo rezultate jer riječ je bila samo o razdruživanju prema državi, a to  nije dovoljno za gospodarski pomak, kazao je Linić.

U korist predstečajnih nagodbi, tvrdi, ide i činjenica da se svaki otpis dugova države prema poduzećima po novim zakonima smatra potporom, a to ne podržava ni država ni Europska komisija, koja će sada morati odobravati takve otpise. 

– Bit će to nemoguća misija, kazao je Linić.

Govoreći o stečajevima, Linić je napomenuo i da je veliki problem bio visoki trošak stečajnih postupaka zbog koji su mnoga poduzeća godinama poslovala s teškoćama, ali vjerovnici nisu pokretali stečajeve jer u konačnici su im troškovi bili veći od moguće naplate na kraju stečajnog postupka.