ZAGREB Hrvatska će morati potpasti pod EU proceduru prekomjernog deficita, očito je iz podataka o deficitu i državnom dugu kojeg je objavio Državni zavod za statistiku.

Dok je konsolidirani dug opće države ispod 60-postotne granice za pokretanje EU procedure (u 2012. godini bio je 55,5 posto), deficit državnog proračuna uvjerljivo je nadmašuje – Hrvatska je u 2012. godini imala deficiti državnog proračuna i proračuna lokalne države od pet posto. EU limit je tri posto.

Stoga se očekuje da će u narednim tjednima EU pokrenuti proceduru prekomjernog deficita za Hrvatsku, koja će vjerojatno značiti nužnost postizanja dodatnih ušteda u državnom proračunu.

Sudeći po podacima koje je DZS izračunao po Eurostatovoj metodologiji, deficit za 2012. godinu je još i izvrstan kakav je bio u prethodnim godinama. On je 2009. godine iznosio 5,3, godinu poslije 6,4, a za vrijeme dok je ministrica financija bila Martina Dalić, 2011. godine, probio je sve rekorde sa 7,8 posto. Ovoliki deficit u preklanjskoj godini ipak nije narastao zbog skrivenih stavki za koje se dosad nije znalo, već se radi u drukčijoj metodologiji izračuna deficita, koja se temelji na obračunskom načelu. Tako su u deficite za prošle godine, pogotovo za 2011.-u, ušla i preuzimanja duga i jamstava u brodogradnji, otplata duga umirovljenicima, a u proračun su u potpunosti uključeni i Hrvatske željeznice, te Hrvatska radiotelevizija.

Za razliku od deficita, dug je i u 2012. godini rastao. Konsolidirani dug opće države 2009. godine iznosio je 36,6, godinu poslije 44,9, u 2011. godini 51,6, a u prošloj 55,5 posto – još uvijek ispod granice od 60 posto, no sudeći po trendu, nije nemoguće da je već ove godine probije.

Smanjenje deficita s 5 posto BDP-a na 3 posto BDP-a najvjerojatnije će se morati odraditi intervencijama i na rashodovnoj i na prihodovnoj strani proračuna, a to znači novo povećanje PDV-a u Hrvastskoj.

Hoće li i koliko Hrvatska povećati PDV u sljedećoj godini ovisi između ostaloga i o tome kojim će tempom Europsko vijeće od Hrvatske zahtijevati smanjenje deficita na 3 posto.

Međutim, ministar financija Slavko Linić ističe da je i uz reforme koje je vlada najavila za sljedeću godinu deficit u 2014. ponovno projiciran na oko 5 posto pa je rješenje za smanjenje najvjerojatnije povećanje PDV-a.

Na pitanje koliko bi PDV rastao te hoće li se podići na primjerice najveću stopu u Europi od 27 posto koliko ima Mađraska, Linić je kazao da ne želi kalkulirati ali da uštede  kakvegod vlada predložila neće biti dovoljne da se ispoštuju pravila EU o deficitu od 3 posto.

Na primjedbu da možda plaši građane većim PDV-om kako bi oslabio otpore reformama i većim mjerama štednje, Linić je odgovorio da to ne čini te da je svima poznato kako je najveći manjak u mirovinskom fondu jer se od doprinosa ubere samo polovica od potrebnih 36 milijardi kuna koliko je godišnji trošak isplate mirovina.

 ”S druge strane 80 posto umirovljenika, što je oko 900.000 ljudi, ima mirovinu manju od prosječne, a od 2.000 kuna ili nešto malo više teško je živjeti, pa dodatna štednja u tom sektoru koji je u najvećem minusu ne dolazi u obzir”, pojasnio je ministar financija.

Istaknuo je i da su plaće u javnom sektoru koje se isplaćuju iz proračuna također padale posljednje dvije godine, a da se kod ostalih reformi javnost protivi štednji te naveo primjer stambenih štedionica gdje se banke oštro protive ukidanju poticaja.

 ”Vlada je najavila reforme, ali one zasigurno u prvoj godini neće donijeti financijski plus, a uz to imamo i trošak pridruživanja EU od 4,5 milijarde kuna. Vidjet ćemo hoće li Europa sve to uvažiti i kakvu će politiku smanjenja deficita tražiti od nas”, kazao je Linić.

Istaknuo je i da je alternativa rezanju u proračunu i povećanju prihoda kroz rast poreza, rast BDP-a od tri posto uz koji bi Hrvastska riješila svoje proračunske manjkove.