Smrtonosna doza

Lijekovi u Hrvatskoj prošle godine ubili 23 bolesnika?

Ljerka Bratonja Martinović

Od 23 slučaja na koja se posumnjalo, u njih 17 utvrđeno je da je nuspojava mogla pridonijeti smrtnom ishodu, ali nema konačnog dokaza jer se radilo o pacijentima s teškom osnovnom bolešću

ZAGREB Hrvatski su liječnici, ljekarnici i pacijenti prošle godine Agenciji za lijekove i medicinske proizvode prijavili 1.338 nuspojava lijekova, gotovo trostruko više nego 2005. godine kada je u Hrvatskoj prijavljeno »samo« 498 nuspojava. Zabilježena su 23 smrtna slučaja kod kojih se posumnjalo da ih je izazvala nuspojava lijeka, ali sigurna veza nije utvrđena ni u jednom slučaju jer je mahom riječ o pacijentima s teškom osnovnom bolešću. U tri slučaja je ocijenjeno da povezanost s lijekom nije vjerojatna, a u 17 slučajeva da je nuspojava mogla pridonijeti smrtnom ishodu. Među lijekovima koje se povezuje sa smrću pacijenata na prvom su mjestu citostatici, antipsihotici, a zatim lijekovi za kardiovaskularni sustav. Kao i ranijih godina, antibiotici su na prvom mjestu po broju prijavljenih nuspojava, a u stopu ih slijede lijekovi za srce i krvne žile.   

»Bezbrižna« Agencija




Rast broja nuspojava nije razlog za brigu, poručuju iz Agencije, gdje Hrvatsku hvale kao 18. državu na listi od 106 zemalja članica programa praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Po kvaliteti i broju prijavljenih nuspojava na milijun stanovnika Hrvatska se svrstala ispred Austrije i Finske, a veća je stopa nuspojava prijavljena u SAD-u i većini europskih zemalja. U Agenciji najavljuju da će 2011. godina oboriti rekord jer je u prvih šest mjeseci već prijavljeno 1.030 nuspojava, što je 78 posto više u odnosu na 579 prijava u istom razdoblju prošle godine.


– Porast broja prijava nema veze s kakvoćom ili sigurnošću primjene lijekova. Dapače, svaka nova prijava znači dodatnu informaciju o lijeku, a problem nastaje tek kad stopa nuspojava za određeni lijek značajno poraste, poručuju iz Agencije. 


U 2010. godini u porastu je bio i broj ozbiljnih nuspojava, što u Agenciji tumače brojem prijava iz bolničkih ustanova. Međutim, razlog bi, kažu, mogao biti i povećanje broja lijekova po pacijentu, što pridonosi većem broju ozbiljnih nuspojava.   

Primorci pri vrhu


Uzimanje više lijekova istovremeno eksponencijalno povećava mogućnost interakcije između brojnih lijekova, a time i nuspojava, objašnjavaju u Agenciji, gdje su uočili rast broja nuspojava kod pacijenata koji piju po četiri i više vrsta lijekova.




Uvjerljivo najviše nuspojava na 10 tisuća stanovnika prijavljeno je u Gradu Zagrebu – 7,6 nuspojava, zatim u Istarskoj županiji – 4,5 dok je na trećem su mjestu Primorsko-goranska i Brodsko-posavska županija s tri prijave na 10 tisuća stanovnika.