Mlade liječnike kao da se »kažnjava« zato što rade na hitnim bolničkim prijemima / Foto Arhiva NL
Nelogično je da se rad liječnika u izvanbolničkoj hitnoj, koji pacijente upućuju na daljnje zbrinjavanje u bolnicu, boduje značajno više od rada liječnika koji te iste pacijente preuzimaju i liječe u bolnicama
povezane vijesti
Novi pravilnik koji uređuje prijem mladih doktora na specijalizaciju, a dio je paketa mjera ministrice Irene Hrstić za unaprjeđenje sustava specijalizacija, izazvao je veliko nezadovoljstvo mladih doktora na objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) koji smatraju da se ova djelatnost u bodovanju budućih specijalizanata neopravdano podcjenjuje, što vodi njenoj daljnjoj devastaciji. Traže da se u bodovima za dobivanje specijalizacije izjednače s kolegama koji nakon fakulteta rade u obiteljskoj medicini ili izvanbolničkoj hitnoj službi.
Prikupljanje bodova
– Hitna medicina predstavlja jedinstvenu specijalizaciju te ne postoji opravdan razlog za razlikovanje izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe. Samo dva boda za rad u OHBP-u smatramo u potpunosti neprihvatljivim jer takva mjera produbljujuje neravnotežu i dodatno ugrožava rad u OHBP-ima.
Dugoročno ovakav pristup vodi daljnjoj devastaciji hitnih bolničkih prijema uz pitanje tko će u budućnosti tamo raditi, navodi se u jednom od komentara liječnika pristiglih na e-savjetovanje o nacrtu pravilnika o standardima i načinu prijema specijalizanata.
Ako se želi osigurati sigurnost i održivost hitne medicine, nužno je u najmanju ruku izjednačiti uvjete s primarnom zdravstvenom zaštitom, ako ne i primijeniti veće bodove zbog obujma i težine posla, ističe se u komentaru.
Ministarstvo promovira osrednjost nauštrb izvrsnosti
Za Igora Rudeža je popunjavanje obiteljske medicine na ovaj način neprihvatljivo. – Ako netko želi specijalizaciju obiteljske medicine, tada bi mu se rad prije specijalizacije trebao dodatno bodovati. Ovako, netko s prosjekom 3.0, vremenom studiranja od sedam godina i godinu dana rada u obiteljskoj medicini ima nedostižnu prednost u odnosu na nekog tko ima prosjek 5.0, dekanove, rektorove nagrade, a radio je »samo« u OHBP-u, ilustrira Rudež. Kako je e-savjetovanje o spornom pravilniku još u tijeku, Ministarstvo zdravstva ima priliku uvažiti ove kritike i promijeniti uvjete dobivanja specijalizacije sukladno zahtjevima mladih liječnika. |
U Nacrtu pravilnika, radom u OHBP-u može se, naime, ostvariti maksimalno osam bodova, a radom u obiteljskoj medicini i izvanbolničkoj hitnoj službi čak 25 bodova.
U OHBP-ima smatraju da se radi o diskriminaciji jer njihov rad podrazumijeva liječenje životno ugroženih pacijenata, noćne smjene, neprekinuti rad od 12 ili 24 sata, rad vikendima i praznicima.
Rad u stresnom okruženju zahtijeva veliko znanje, donošenje brzih odluka i organizacijske sposobnosti, a u novom se pravilniku potpuno podcjenjuje, zamjeraju liječnici ministrici.
Nelogično je, tvrde, da se rad liječnika u izvanbolničkoj hitnoj medicini, koji pacijente upućuju na daljnje zbrinjavanje u OHBP, boduje značajno više od rada liječnika koji te iste pacijente preuzimaju i zbrinjavaju u bolnicama.
– Ovakvim sustavom bodovanja liječnicima se praktički nameće rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi prilikom javljanja na natječaje za željenu specijalizaciju uopće bili konkurentni. Time se ograničava slobodu izbora mladih liječnika i dovodi do stvaranja nezadovoljnih i demotiviranih kadrova, kaže se u jednom od komentara mladih liječnika.
Upravo im rad u OHBP-u, podsjećaju ministricu, omogućuje stjecanje kliničkog iskustva, razvoj praktičnih vještina i razumijevanje funkcioniranja bolničkog sustava. Mladi liječnici smatraju da im se ovime oduzima mogućnost da kroz rad na hitnom bolničkom prijemu steknu uvid u bolnički sustav i procijene profesionalne interese, jer su prisiljeni usmjeriti se na prikupljanje bodova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pitaju se tko će uz ova pravila uopće biti motiviran raditi u OHBP-u, koji je već sada, tvrde, pred kolapsom.
BODOVANJEPravilnikom o uvjetima za prijem na specijalizaciju definiran je maksimalni broj bodova po području: |
Preko leđa mladih
Ideju da se problemi obiteljske medicine rješavaju ovim pravilnikom mladi liječnici s druge strane također smatraju pogrešnom jer se prekomjerno administriranje i drugi problemi koji opterećuju taj sustav trebaju rješavati mnogo šire. Nužne su temeljite reforme koje se ne smiju lomiti na leđima mladih liječnika. U suprotnom, povećava se rizik još duljeg čekanja na preglede i prebukiranosti OHBP-a pacijentima kojima tu nije mjesto, poručuju.
Osim niskog vrednovanja rada na OHBP-u, liječnicima smeta i mali broj bodova za izvrsnost, kao i potpuno izostavljanje drugih dijelova primarne zdravstvene zaštite, kao što su školska medicina, javno zdravstvo, medicina rada, higijensko-epidemiološka djelatnost.
Igor Rudež / Foto ROBERT ANIĆ/PIXSELL
Kritikama mladih liječnika pridružili su se i stariji kolege pa je tako, na primjer, prof. dr. Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardiovaskularnu i transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava, ustvrdio kako se ovim pravilnikom, nažalost, studentima i mladim liječnicima šalje nedvosmislena poruka da se izvrsnost ne isplati.
– Tko god se iole sjeća vlastitog studija, zna kako je ekstremno teško postići izvrstan uspjeh na fakultetu, a poglavito ukoliko još dobijete i dekanovu ili rektorovu nagradu. Šest godina studija nije mačji kašalj, a razlika između prosjeka 3.0 i 5.0 je prema prijedlogu zanemariva. To je u najmanju ruku sramotno, a ako se ovakav prijedlog prihvati, za izravnu će posljedicu imati novi egzodus mladih liječnika, smatra prof. Rudež.
