RIM – Hrvatska je jedna od članica Europske unije u kojoj se posljedice gospodarske krize snažno osjećaju, usprkos poduzetim mjerama za poticanje gospodarstva, reformi socijalnog sustava i drugim mjerama, izjavio je u četvrtak u Rimu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

«Unatoč svim poduzetim naporima u poboljšanju uvjeta za ulaganja u gospodarstvo, reformi socijalnog sustava, restrukturiranju duga prezaduženih kompanija kroz predstečajne nagodbe, restrukturiranju i privatizaciji trgovačkih društava u državnom vlasništvu, Hrvatska zasad nije uspjela znatnije povećati konkurentnost i ojačati izvoz kako bi se ubrzao gospodarski rast«, kazao je Leko na konferenciji o krizi u EU i očuvanju temeljnih ljudskih prava »Za što se zalaže Europa: rast, zapošljavanje i prava: jeli EU dorasla zadaćama«.

Podsjetio je da se Hrvatska nalazi u skupini država članica s makroekonomskom neravnotežom te da je upravo u tijeku donošenje rebalansa hrvatskog proračuna kako bi odgovorila na preporuke Europske komisije, ali na način kojim bi zadržala šanse za gospodarski rast.

»Vlada pokušava naći pravu mjeru u potezima usmjerenim ka smanjenju javne potrošnje i deficita proračuna i radi na drugim nužnim rezovima, kako bi mjere koje će biti poduzete u najmanjoj mogućoj mjeri utjecale na život i standard hrvatskih građana«, pojasnio je predsjednik hrvatskog parlamenta.

Među problemima s kojima se suočava Hrvatska naveo je i visoku stopu nezaposlenosti mladih.

»Hrvatska ima i inače negativne demografske trendove te nezaposlenost mladih izravno utječe na smanjenje nataliteta kao i na činjenicu da će mnogi potražiti posao izvan hrvatskih granica i vjerojatno zasnovati obitelj negdje drugdje«, rekao je Leko.

Istaknuo je nužnost razmjene najboljih praksi o načinima provedbe i razvoja smjernica politike zapošljavanja u državama članicama EU-a i ukazao na važnost razvijanja bolje usklađenosti između potreba tržišta rada i vještina mladih.

Leko je istaknuo značaj pune provedbe strategije Europa 2020. kao i što bržu primjenu mehanizama kao što je Jamstvo za mlade.

»Europa mora biti u stanju jamčiti stabilnost financijskog i bankarskog sustava i revitalizirati ne samo gospodarstvo već i temeljna prava«, poručila je Boldrini, posebice naglasivši zaštitu i jačanje prava radnika.

»Moramo oživjeti demokratsku budućnost Europe«, poručila je Boldrini, predsjednica Zastupničkog doma od ožujka 2013., koja je prije toga ostvarila zapaženu karijeru u institucijama UN-a, posebice se istaknuvši u radu misija u kriznim svjetskim žarištima, uključujući bivšu Jugoslaviju, Afganistan, Pakistan, Irak, Sudan, Kavkaz, Angola i Ruanda.

Upozorila je da se Europa ponovo suočava s »vjetrovima rata u blizini naših granica«, aludirajući na stanje u Ukrajini.

»Teritorijalni integritet Ukrajine se mora poštivati, a njezin put u Europu se ne smije ometati«, istaknula je Boldrini i poručila da EU mora »podržavati demokratske tranzicije koje su u tijeku«.

I dok u EU raste euroskepticizam, tisuće mladih u Ukrajini koji su spremni žrtvovati se za europske vrijednosti su »lijek za naše razočarenje«, poručila je 52-godišnja političarka.

Ova međunarodna konferencija je plod inicijative Grčke i Italije koje su se u studenome 2013. na bilateralnom sastanku u Ateni dogovorile da će se, s obzirom na gospodarsku krizu koja još traje i posljedice za društvo koje su gore nego li se predviđalo, zajednički uhvatiti u koštac sa sverastućim euroskepticizmom i omogućiti građanima da shvate pogodnosti članstva u EU.

U petak, drugog dana konferenciji, govorit će se o osiguravanju poštivanja temeljnih ljudskih prava u članicama Europske unije.