ZAGREB Zastupnik HDZ-a Davorin Mlakar prozvao je u utorak, na početku izvanrednog saborskog zasjedanja, predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leku da je sazivanjem izvanredne sjednice prekršio Poslovnik, odnosno napravio nekoliko propusta, a Leko je taj prigovor odlučno odbacio.

Vlada nije obrazložila zašto traži izvanrednu sjednicu, naglasio je Mlakar.

Podsjetio je da po saborskom Poslovniku Vlada, kada traži izvanredno zasjedanje, mora to učiniti u pisanom obliku i s preciznim obrazloženjem, pa je u aktualnom slučaju trebala objasniti zašto donošenje nekih zakona ne može čekati nekoliko dana.

Dobili smo materijale, zakone za koje Vlada predlaže da stupe na snagu 1. siječnja 2016., Vlada nije obrazložila hitnost, odnosno čemu izvanredno saborsko zasjedanje, a da o neodržavanju Aktualnog prijepodneva ne govorim, opetovao je HDZ-ov zastupnik Mlakar.

Predsjednik Sabora Leko odgovorio je kako Vlada radi sukladno planu rada, “pa i traženjima iz oporbe” da se ubrza rad na projektima vrijednim za hrvatsko društvo.

Vlada je zatražila izvanredno zasjedanje s preciznim točkama, ustrajao je Leko.

Mlakaru je poručio da Poslovnik ne predviđa Aktualno prijepodne na izvanrednom zasjedanju i da ga nikada u tim okolnostima nije bilo ni u praksi.

HDZ-u smeta i činjenica da je od pet zakona, Vlada za četiri zatražila hitni postupak.

Sramota je da ovaj saborski saziv četiri petine zakona donosi po hitnom postupku, naglasio je akademik Željko Reiner (HDZ), podsjetivši kako je i Ustavni sud rekao da učestala paksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava bit parlamentarizma.

To je loša praksa tijekom cijelog saziva, poručio je HDZ-ov zastupnik Reiner.

Slažem se da je to loša praksa, ali nije samo u ovoj Vladi, nego od samogo donošenja ovakvog Poslovnika, uzvratio je Leko.

Sabor će po hitnom postupku raspraviti predložene izmjene zakona o socijalnoj skrbi, o trošarinama, o financiranju jedinica lokalne samouprave te o obnovljivim izvorima energije.

Redovno će se očitovati o konačnom prijedlogu zakona o stečaju potrošača.

Predsjednik Hrvatskog sabora Leko je, na Vladin zahtjev, sazvao izvanrednu saborsku sjednicu za 8., 9., 10. i 11. rujna.

U sabornicu je u utorak došao i šef oporbe i HDZ-a Tomislav Karamarko koji to rijetko čini.

Karamarko: To je predstava s nizom populističkih mjera

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u utorak je “besmislenim” nazvao sazivanje izvanredne saborske sjednice, poručivši kako ne vidi čemu je trebala “predstava s nizom populističkih mjera”.

“Besmisleno je sazivanje ove (izvanredne) sjednice, ne vidim razloga da je sazvana kad redovna počinje idući tjedan”, odgovorio je Karamarko novinarima.

“Ne vidim razloga zašto se sad trebalo stvoriti predstavu s nizom populističkih mjera, izmjena Zakona o socijalnoj skrbi itd., ne bi li se u predizborne svrhe SDP približio biračima”, rekao je Karamarko.

Ocijenio je da zastupničke rasprave i replike potvrđuju da “taj pokušaj nije uspio”.

“Doista ima savjesnih ljudi u Saboru koji su razotkrili tu priču, tu negdje uzimate da biste nekome dali, a zapravo sve ide opet na trošak državnog proračuna, odnosno svih obveznika. Prema tome, bit će tu čitav niz populističkih mjera, sve je to pozornica koja je trebala na jedan način prikazati, manifestirati s nekim herojima i junacima te priče koji to zapravo nisu, nego najobičniji manipulanti”, rekao je Karamarko.

Novinare je zanimalo hoće li podržati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima se uvode vaučeri za struju za socijalno najugroženije građane, povećavaju zajamčene minimalne nakande sa samce i djecu samohranih i jednoroditeljskih obitelji itd.

Iako HDZ “u principu” načelno podržava sve što pomaže građanima da bolje žive, predložene izmjene zakona vidi kao populističku mjeru pred izbore.

“Gledajte, ovo je dokaz da niti jedna gospodarska mjera nije uspjela, kad vi mjesec ili dva prije izbora idete s ovakvim zahvatima znači da ste potpisali poraz, da ste katipulirali. … Oni su (aktualna vlast) izgubili 70-80 tisuća radnih mjesta, i sad tu pomažete ljudima s nekakvih 200 kuna, zvuči dobro, ali doista kad uđemo u dubinu tog problema, istina izbija na vidjelo, a to je potpuni poraz ove Vlade”, rekao je predsjednik HDZ-a koji je u utorak došao na saborsku sjednicu, što inače rijetko čini.

Leko: Dobio sam sugestiju

 Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u utorak je nakon sjednice saborskog Predsjedništva dao naslutiti da bi Sabor mogao biti raspušten do 25. rujna.

“Predsjednik Sabora vam to ne može potvrditi, ali može reći da je dobio takvu sugestiju – da sazove Sabor na redovno zasjedanje i pripremi mogućnost korektne rasprave do 25. rujna, kako bismo mogli pripremiti državu i društvo da funkcionira do novog mandata Sabora”, odgovorio je Leko na upit je li točna informacija da se Sabor raspušta tog datuma.

Leko očekuje da će saborska većina u prvom tjednu redovitog zasjedanja, idućeg tjedna, pripremiti prijedlog odluke o raspuštanju Sabora do 25. rujna.

Posljednja redovna sjednica u aktualnom sazivu počinje u srijedu, 16. rujna, a planirana je za 16., 17., 18., 22., 23., 24. i 25. rujna. Sjednica će, uobičajeno, početi Aktualnim prijepodnevom.

Sabor će, najavio je Leko, prije raspuštanja uglavnom raspraviti prioritete koje predlaže Vlada. “Očekujemo da će u prvom tjednu Vlada dostaviti akte koji osiguravaju potpuno normalan rad i život u Hrvatskoj, do nove Vlade i Sabora”, rekao je Leko spominjući rebalans državnoga proračuna, odluku o privremenom financiranju i s tim povezane financijske zakone.

Leko je odbio oporbene prigovore da je u utorak započeta izvanredna sjednica predizbornog karaktera, odnosno da je pet zakona, zbog kojih je Vlada tražila izvanrednu sjednicu, moglo čekati tjedan dana.

Pripremljeni su zakoni za koje smatramo da su važni za hrvatske građane i društvo, sjednica je pripremljena u korektnom poslovničkom smislu, rekao je Leko.

Odbacio je i tvrdnje da prva točka o kojoj se raspravlja, izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, nije dobro pripremljena, odnosno da su mnoga pitanja ostala otvorena. “Pročitao sam zakon i mislim da je dobro pripremljen”, poručio je Leko.

Raspusti li se Sabor 25. rujna, parlamentarni izbori mogli bi se, po neslužbenim tumačenjima u Saboru, održati od 25. listopada do 22. studenoga. Izbori se održavaju nedjeljom, dakle predsjednica Republike imala bi na raspolaganju pet nedjelja za raspisivanje izbora.