Prošla je godina za sektor financijskih usluga bila jako izazovna, dok je početak ove, za sektor dosta dobar, pa su tako u prvih osam do devet mjeseci 2021. mirovinski fondovi dosegli 130 milijardi kuna imovine, pri čemu je tri milijarde ovogodišnjeg prirasta došlo od uplata, a gotovo 7 milijardi od prinosa.

Tako su lanjski pad prinosa mirovinci nadoknadili visokim stopama rasta u ovoj godini, a vjerujemo da će tako nastaviti i dalje, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, na kojoj je predstavljena i njihova nova publikacija »Financijska stabilnost«. Žigman je opisao da je i u sektoru osiguranja rast izuzetno velik, čak 12 posto u ovoj godini, pri čemu je dominantan »neživot«.

– Jačanje ekonomske aktivnosti i dobra turistička sezona utjecali su izgleda i na dobre rezultate u sektoru osiguranja, a veseli da su se i investicijski fondovi oporavili. Lani su, podsjetimo se, imali jako veliki pad jer se dio štediša koji su pokušali biti investitori uplašio te izašao iz investicijskih fondova. Tada su pali za 16 milijardi kuna, da bi se ove godine opet vratili na predpandemijsku razinu od oko 22 milijarde kuna.

I kod leasing društava vidimo oporavak, poručio je Žigman, osvrnuvši se i na poznati slučaj provedenog nadzora nad ukupno 15 leasing društava, za razdoblje od 2008. do 2020., u kojem je Hanfa utvrdila nezakonitosti i nepravilnosti u čak 13 leasing društava, i to u dijelu obračuna kamatnih stopa.

Da se ne ponovi

– Završili smo taj pregled kod svih leasing društava, problem smo adresirali, ali i omogućili da dio klijenata bude obeštećen. Oko 20 milijuna kuna će biti odštete, koje očekujemo da će leasing društva platiti oštećenim klijentima, budući da nisu u zastari. Do sada je plaćeno pola od tog iznosa – neka društva su odmah krenula u isplate i riješila problem, no neki, nažalost, još uvijek malo sporije sklapaju nagodbe, otkrio je Žigman. Važno je, ističe, da su klijenti u budućnosti sigurni da će imati pravodobne informacije o visini kamata i da se tako nešto neće ponoviti.

U jučer predstavljenoj publikaciji prikazani su i rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove (tzv. stresno testiranje). Pretpostavljena su dva scenarija u razdoblju od 18 mjeseci: temeljni i stresni. Prema temeljnom, koji obuhvaća postupno ukidanje epidemioloških mjera, realni rast u 2021. od 5 posto, rast osobne potrošnje, te uvođenje eura 2023., svi segmenti sektora bilježe stope rasta imovine. Za mirovinske fondove u tom je baznom scenariju procijenjeni porast neto imovine za 3,5 posto u ovoj i 6,3 posto u idućoj godini. Ovaj drugi, stresni scenarij, u istom razdoblju, zasniva se na hipotezi rasta inflacije, rastu kamatnih stopa, pogoršanju uvjeta financiranja, te prelijevanju usporavanja rasta i na hrvatsko gospodarstvo, uz rast nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina.

Dva scenarija

Takvi šokovi negativno bi se mogli odraziti na sektor, ali bi najmanje utjecali na imovinu mirovinskih fondova koja bi u tom slučaju u 2021. stagnirala, odnosno pala bi za -0,2 posto, dok bi u 2022. čak i porasla za 4,8 posto – zbog priljeva sredstava. Ipak, mirovinski fondovi mogli bi zabilježiti negativne prinose. Imovina društava za osiguranje u stresnom bi se scenariju smanjila u obje godine, i to brzo, prije svega zbog mogućeg rasta prinosa na domaće državne obveznice koje su značajno zastupljene u portfelju. Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima, kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali znatno manje, pojašnjavaju u Hanfi. Otvoreni investicijski fondovi bi, u istim uvjetima, zabilježili smanjenje imovine za 3 posto u 2021. i 1 posto u 2022. Sve bi vrste investicijskih fondova u tom scenariju zabilježile negativne prinose, ističu u Hanfi.

– Unatoč simuliranom stresu, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, a veličina negativnih prinosa mirovinskih i investicijskih fondova bila bi na razini prosječnog pozitivnog godišnjeg prinosa koji su fondovi ostvarivali u posljednjih 10-ak godina, čime bi »de facto« izbrisala jednogodišnji rast vrijednosti udjela u domaćim fondovima u prosječnoj godini, poručili su u Hanfi.

Rizik povlačenja likvidnosti i inflacije

Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, kaže da smo još uvijek u COVID-pandemiji, pri čemu je gospodarski oporavak značajan, ali neizvjestan.

– Bili smo u dugom razdoblju kada su kamatne stope bile niske, likvidnost obilna, a cijene financijskih instrumenata, obveznica i dionica, na povijesno visokim razinama. Njihovo kretanje je uvijek neizvjesno, međutim, sada je to možda još i više izraženo, zbog značajne podrške likvidnosti koju su pružale središnje banke, koje sada u dijelu svijeta već razmišljaju kako će tu likvidnost povlačiti, i to predstavlja jedan od rizika o kojem govorimo. Uz neizvjestan oporavak, značajna je i priča o inflaciji. Hoće li biti samo prijelazna ili će trajati, ne znamo, ali sve su to elementi koju su ušli u naš scenarij, opisao je Ridzak.