Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije potvrdio je u Otvorenom HTV-a kako su trojica hrvatskih planinara stradali u trenutku kad su krenuli od Vodnikovog doma prema Pokljuki.

“Vraćali su se vjerojatno kući i tamo ih je trojicu pokupila lavina”, rekao je Belhar.

Potraga je trajala dva dana i bila je vrlo opsežna. Prvi dan u akciji je sudjelovalo preko 70 spasilaca, a drugog dana njih oko 50.

Opsežna akcija

Kaže da je akcija bila vrlo opsežna logistički, a kad je pao mrak i opasna. Potragu je olakšao helikopter koji se uključio nakon što se vrijeme malo popravilo.

“Teren nije bio jednostavan i morali smo biti vrlo pažljivi. Na kraju je to tragičan slučaj, ali kao akcija, mislim da je bila dosta uspješna”, rekao je Belhar.

Predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Goran Berljak opisao je zahtjevnost terena na kojem je došlo do nesreće planinara.

“Meni je jako poznat teren. Kada su naši prijatelji spremali na Kavkaz, imali smo zimski logor na Velom polju. Tada smo išli s puno opreme gore, padao je jak snijeg, a u jednom mjestu koje se zove Juravćeva zgornja vrtača stalno su padale lavine. Pokušali smo zaobići žljebove, ali nismo mogli ići gore te smo čekali da snijeg prestane, ali nije prestao tri dana. Snijeg je bio toliko dubok da se sa skijama propadalo preko koljena, s krpljama do pasa, a oni bez skija morali su krčiti snijeg rukama da bi se mogli vratiti. Teren je opasan na tom dijelu, pogotovo ako ima puno svježeg snijega. Svježi snijeg s padina klizi gotovo sam od sebe, zbog nagiba i težine”, rekao je.

Nagla promjena vremena

Kaže da je nagla promjena vremena bila najavljena pravovremeno.

“Padina ispod Tosca prema domu su otvorene padine s niskim raslinjem ili travom. Taj svježi, rahli snijeg klizi gotovo sam od sebe. Čak i kad ljudi ne prolaze, snijeg klizi zbog svoje težine. Teško je to jednostavno prognozirati, pogotovo po magli, kada se ne vidi cjelina”, dodao je.

Alpinist i član HGSS-a Stipe Božić pojasnio je koliko vremena planinar ima za preživljavanje kada ga pomete lavina.

Nema puno vremena

“Nema puno vremena, nažalost. Bila je situacija kada se moglo, u našem iskustvu, nekako iskopati ili polu-iskopati samog sebe, pa onda druge. Ali ako je veća naslaga snijega, kao što je u ovom slučaju bilo, to je nemoguće jer dolazi najprije do politrauma, pa onda do gušenja. Jedini način je zapravo zaobići te opasnosti”, ustvrdio je Božić, dodajući da se najveći broj planinarskih nesreća događa upravo zbog lavina.

Prisjetio se nesreće otprije 11 godina, kad je 60 kilometara od Splita poginuo Edo Retelj, jedan od najboljih domaćih alpinista. Potraga je tada trajala također dulje od jednog dana, uz helikopter i stotinu spašavatelja.

Član obitelji poginule braće iz Kaštela: “Nisu ni u čemu pogriješili, krenuli su prema planinarskom domu”

Komentirao je i postoji li znak koji može upozoriti planinara na opasnost od lavine.

“Postoji, iskustveno, neki osjećaj kada gazite po snijegu ili sa skijama, da se čuje tupi zvuk ili da se dio terena ulegne. Ali obično je kasno i najbolje je odustati od takvog načina priječenja skijama ili pješke”, dodao je.

Razni ishodi

O radu Hrvatske gorske službe spašavanja tijekom nesreće u kojoj je lavina zahvatila planinare govorio je Marko Andrić, pročelnik HGSS-a. Pojasnio je kakav je bio pristup spašavanja i kako se djeluje u takvim situacijama.

“Teško je špekulirati o ishodu nesreće kad se dogodi lavina. Lavina vas može odnijeti, premjestiti na drugo mjesto, može vas zatrpati, može nanijeti politraumu, kasnije doći do gušenja. Ishodi mogu biti razni i mi nikad ne idemo u akciju s premisom da je ishod negativan. Važno je motivirati članove, biti urgentan i reagirati na vrijeme. Ne možemo reći da je sve bilo izgubljeno prije nego što smo krenuli. Lavina ne znači nužno negativan ishod. Kad se dogodi nesreća, ovisi o opremi koju imamo sa sobom. Ako imamo opremu za traženje u lavini, odmah počinjemo s tim i istovremeno pozivamo pomoć. Cilj je dignuti što više resursa u što kraćem vremenu, uključujući potražne pse i potragu iz zraka. Postoje i posebni uređaji koji se mogu transportirati helikopterom i tražiti iz zraka, reflektirajući znakove osoba pod snijegom. Metoda je jasna: što prije započeti s traženjem, istaknuo je Andrić, piše HRT.