Ilustracija: Arhiva NL
Lijekova neće biti ni u ljekarnama jer ni njima ne plaća HZZO. Na pitanje novinara je li povećanje doprinosa za zdravstvo jedno od rješenja za nedostatak novca, ministar Beroš je odgovorio: »To je jedna od mogućnosti.«
povezane vijesti
ZAGREB – Za desetak bi dana Hrvatska mogla ostati bez pojedinih lijekova i to ne bi pogodilo samo bolnice kojima su veledrogerije još prije mjesec dana zbog velika duga ograničile isporuku lijekova, nego bi se moglo dogoditi da određenih lijekova u Hrvatskoj uopće ne bude. Posljedica je to činjenice da su pojedini proizvođači i dobavljači obustavili ili najavili obustavu isporuke svojih proizvoda veledrogerijama koje zato što ne dobivaju novac od bolnica i same ne mogu plaćati svoje dobavljače. Usto otvoreno se spominje da bi lanac nelikvidnosti i neplaćanja mogao značiti tužbe protiv bolnica, blokade računa te bankrot pojedinih ljekarni, a ministar zdravstva Vili Beroš ne isključuje ni mogućnost da se povećanjem doprinosa pribavi novac za rješavanje problema u zdravstvu. Da su dobavljači već kontaktirali pojedine drogerije objavljujući im blokadu isporuke ili najavljujući da će se ona dogoditi, potvrdio nam je Tomislav Kulić, predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK-a.
– Ako veledrogerije nemaju novac platiti dobavljača, onda dobavljači najavljuju blokade; pojedini su već veledrogerije obavijestili da dok ne plate dugove, nema ni novih isporuka.
Nitko ne plaća
Ako nama bolnice ne plaćaju, ako nam ne plaćaju ljekarne, jer njima ne plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ne možemo ni mi platiti dobavljače. Zasad imamo dio zaliha, ali ako dobavljači ne budu isporučivali lijekove, za desetak dana pojedinih lijekova u Hrvatskoj neće biti, kazao nam je Kulić. Početkom su mjeseca veledrogerije zbog duga bolnica i duga HZZO-a pokrenule uvjetnu isporuku lijekova bolnicama, ali nakon toga se ništa nije promijenilo i ukupan dug za lijekove do kraja mjeseca premašit će šest i pol milijardi kuna. Od tog iznosa gotovo četiri i pol milijarde otpada na dug bolnica veledrogerijama, a ostatak na dug HZZO-a ljekarnama za lijekove na recept, koji se opet prelijeva na veledrogerije koje ljekarnama isporučuju lijekove.
Na to su jučer na konferenciji za novinare upozorili i Koordinacija veledrogerija, Udruga ljekarnika i Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u ističući da je dug od prosinca do kraja veljače narastao za 900 milijuna kuna, da je sredinom siječnja HZZO prestao s plaćanjem ljekarnama, a da je čak 20 bolnica prestalo plaćati lijekove. Zasad, kažu u HUP-u, do sastanka s nadležnima, odnosno predstavnicima Vlade, nije došlo niti je predloženo rješenje za taj dug.
– S obzirom na to da su se dugovi udvostručili, bili smo prisiljeni pokrenuti zaštitne mehanizme pa gotovo svakoga dana jedna nova bolnica ulazi u poseban režim isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Trenutačno ih je 22, a očekujemo da će se od početka travnja taj model početi primjenjivati na većinu bolnica, najavila je predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija Diana Percač.
Ljekarnama ni kuna od siječnja– Imamo problema s likvidnošću, kaže direktor Plive Mihael Furjan. Problem nelikvidnosti ulazi i u ljekarnički sustav, koji je po prodaji veći od bolničkog, tako da od sredine siječnja nije uplaćena nijedna kuna ljekarnama. Nelikvidnosti nema nigdje drugdje u hrvatskom gospodarstvu osim u opskrbi lijekovima, što je izazvano neplaćanjem države. Država mora hitno razgovarati s nama i ponuditi nam neko dugoročno rješenje, poručio je Furjan. |
No, to nije sve, veledrogerije najavljuju da će u sljedećim tjednima biti prisiljene pokrenuti tužbe i blokade bolnica.
Predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan napomenuo je da Hrvatska trenutačno ima smanjenu potrošnju lijekova jer je prodaja generičkih lijekova pala za 15 posto, onkoloških lijekova za 15 do 20 posto, a znatan pad bilježe i lijekovi za respiratorne bolesti i antibiotici. Kad su ljekarne u pitanju, predsjednik njihove udruge Ante Mandić kaže da je HZZO lani kasnio 70-80 dana u plaćanju ljekarnama, a da je sada to više od 160 dana.
Krizni troškovi
Mandić strahuje da velik broj ljekarni neće moći izdržati plaćanje ako veledrogerije zatraže podmirenje dospjelog duga, što znači da bi bankrotirale, što bi u malim sredinama moglo ugroziti dostupnost lijekova. Usto Mandić tvrdi da u ovom tjednu pojedine ljekarne nisu od veledrogerija uspjele nabaviti sve potrebne lijekove.
Ministar zdravstva Vili Beroš otkriva pak da je u utorak održan sastanak s ministrom financija Zdravkom Marićem na temu dugova u zdravstvu te poručuje po tko zna koji put da će Vlada napraviti sve da do nedostatka lijekova ne dođe.
– Dugove rješavamo dinamikom koja je moguća u ovom trenutku. Pandemija je poremetila osim normalnog života i financijske tijekove. Vjerujem da će Vlada naći načina kako riješiti taj problem. Širi je kontekst održivost zdravstvenog sustava, odnosno promišljanje o prihodovnim, ali i rashodovnim modelima. Plaće su u zdravstvu rasle 24 posto u posljednjih nekoliko godina i to dodatno opterećuje zdravstveni resor jer za to povećanje nismo dobili više novca u zdravstveni sustav. Samo trećina radno aktivnog stanovništva izdvaja putem doprinosa u zdravstveni sustav. Ova je kriza uzrokovala enorman porast troškova, nabrajao je ministar Beroš sve troškove u zdravstvu u izjavi novinarima nakon što se jučer ujutro cijepio. Otkrio je i da postoje reformski koraci koje će Vlada, uz dodatne konzultacije, poduzeti. Na pitanje otkud novac, ministar Beroš prebacio je lopticu u resor svog kolege pa je kazao da je to u ingerenciji Ministarstva financija.
Na dodatno pitanje novinara hoće li to značiti povećanje doprinosa za zdravstvo, Beroš je odgovorio: »To je jedna od mogućnosti«.
Mogućnost da se doprinosi u zdravstvu, koji sada iznose 16,5 posto, povećaju, dosad su iz Vlade uvijek odbacivali kao rješenje za »zdravstvene« financije.
