STABILAN VEZ

Lanac ACI-jevih marina ima razloga za optimizam, promet u srpnju na 60 je posto lanjskog

Alenka Juričić Bukarica

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

U srpnju bilježimo oporavak prometa od tranzita koji je sada na 69 posto, dok je u prvom dijelu godine iznosio oko 30 posto lanjskog, istaknuo je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja



RIJEKA – Najveći lanac marina na Jadranu Adriatic Croatia International Club (ACI) je na dan 31. srpnja imao gotovo identičan broj plovila na godišnjem vezu, kao i na isti datum prošle godine, odnosno bilježi se tek neznatan pad od jedan posto. S druge strane, u ACI-jevim marinama bilježi se pad broja plovila na mjesečnom vezu od 19 posto.


– Ipak, razloga za optimizam ima jer se promet i prihodi svih kategorija polako stabiliziraju pa smo se polako počeli približavati prošlogodišnjim rezultatima. U srpnju bilježimo oporavak prometa od tranzita koji je sada na 69 posto, dok je u prvom dijelu godine iznosio oko 30 posto.


Vrlo važna je i činjenica da se u svim ACI marinama od početka svibnja pružaju sve usluge u jednakom obujmu kao i lani, neovisno je li riječ o uslugama koje pruža ACI ili neki od naših partnera, istaknuo je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, u kojem je u srpnju je ostvareno 70 posto prošlogodišnjeg rezultata dnevnog veza, uz istovremeno stabilan godišnji i mjesečni vez, kao i ostale usluge.


Kristijan Pavić
Snimio: Marin Aničić




Što se strukture gostiju tiče, ona je, doznajemo, nešto drugačija ove godine jer je prije svega uvjetovana neometanim prelaskom granica. U ACI-jevim marinama su tradicionalno zastupljeni nautičari iz Njemačke, Austrije i srednjoeuropskih zemalja, kojima ni pandemija nije bila prepreka za dolazak na Jadran. Inače, kao i kod ostalih, i u ACI-ju se osjeti pad u južnijim marinama, s obzirom na pad avioprometa.


Tako i u ACI-ju napominju kako zbog trenutno povoljnije geografske pozicije, ACI marine na sjevernom dijelu Jadrana bilježe bolju posjećenost od marina na južnom dijelu. A marine koje se nalaze na krajnjem jugu Hrvatske najpogođenije su posljedicama korona krize.


Izvrsnost usluge


– Glavni razlog za to je prvenstveno njihova ovisnost o zrakoplovnim linijama, a negativne posljedice korona krize se najviše odražavaju na promet godišnjeg veza. Dodatni hendikep predstavlja velika udaljenost morskim putem od najvećih ishodišnih marina u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, što se negativno odražava na promet dnevnog veza. Ipak, srpanj je donio dašak optimizma te je u ACI marinama na dubrovačkom području zabilježen oporavak kroz rast tranzita, dodao je predsjednik Uprave ACI-ja.


Inače, najveća ACI-jeva investicija posljednjih godina – ACI marina Rovinj nominirana je za nagradu najbolje marine The Best Superyacht Marina Award 2020. nagradu koja se dodjeljuje u sklopu globalnog programa nagrađivanja Superyacht Business Awards za izvrsnost usluge u nautičkom turizmu.


Kako bi odabrali najbolju marinu, čak više od 15.000 kapetana i članova posade ocjenjuju iskustvo boravka te uslugu koju marine pružaju svojim gostima i vlasnicima. Osim opreme, sadržaja, društvenih programa i usluge, neki od kriterija koji se uzimaju u obzir su lokacija marine, dostupnost, sigurnost, zaštita okoliša te value for money.


U ACI-ju ističu kako ova suvremena marina jedinstvenog dizajna i najnovijih tehnoloških rješenja pruža bogat sadržaj i kvalitetu usluge, čime je pozicionirana u sam vrh svjetskog nautičkog turizma. Nautička izvrsnost potvrđena je i kategorizacijom od 5 sidara.


Plava zastava


Rovinjska ACI marina, u koju je uloženo 150 milijuna kuna, na raspolaganju za svoje goste ima prostranu teretanu, wellness te bazene u sklopu Maistrinog Grand hotela Park. Uz brojne specijalizirane usluge, također nudi uslugu pražnjenja crnih i sivih tankova, servisiranja plovila te je domaćin mnogih regata, među kojima i svjetski poznate ADRIS RC 44 regate. Također, ACI posjeduje ISO 9001 certifikat i nositelj je plave zastave za ACI marinu Rovinj, što je u skladu s odgovornim načinom poslovanja te zaštitom mora i okoliša.


ACI marina u Rovinju je, naime, rekonstrukcijom postala marina i za megajahte. O tome kakva je ustvari situacija s megajahtama na Jadranu, predsjednik Uprave ACI-ja kazao nam je kako Hrvatska ipak još uvijek nije dovoljno prepoznata kao destinacija za mega i superjahte.


– Jedan od razloga je infrastruktura marina i javnih luka koja nije prilagođena takvim plovilima. Upravo je naša investicija u rekonstrukciju ACI marine Rovinj bila jedan od prvih koraka prema razvoju Hrvatske kao destinacije za mega i superjahte. Taj trend razvoja marina za prihvat znatno većih jahta planiramo zagovarati i dalje.


Slično ulaganje kao što je bilo u Rovinju planiramo u ACI marini Dubrovnik. Time bismo dobili vezove za megajahte koje u sve većem broju dolaze na Jadran, a istovremeno su veliki potrošači, čime bi ACI marina Dubrovnik stala uz bok vodećim marinama na Mediteranu, zaključio je Pavić.