Ministri tehničke vlade premijera Zorana Milanovića u srijedu su s oprezom komentirali najave smanjenja plaća dužnosnika i saborskih zastupnika ističući kako ona ne bi imali veliki ekonomski efekt te upozoravajući kako se ne bi smjelo dogoditi da zbog tog smanjenja neki zaposlenik u ministarstvu ima plaću veću od resornog ministra.

Smanjenja plaća dužnosnika i saborskih zastupnika najavljuju čelni ljudi Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista, kao jedan od poteza nove vlade kojoj je mandatar Tihomir Orešković.

Ministar financija Boris Lalovac kaže kako nema ništa protiv smanjenja dužnosničkih i plaća saborskih zastupnika, čime bi se u proračunu uštedjelo oko 25 milijuna kuna, te kaže kako takva mjera ne bi imala neki veliki ekonomski efekt za proračun, već više moralni.

I ministra zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kaže kako su uštede u proračunu »uvijek dobrodošle«. »Ali, treba vidjeti koja je svrha i smisao toga«, dodaje.

Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš kaže kako treba vidjeti da nije riječ samo o populizmu te treba »sjesti i razmotriti koje su uštede«. »Ako jesu uštede apsolutna podrška, ali da se ne pretvori samo u populizam«, ističe ministrica te upozorava da se ne smije dogoditi da ministar ima manju plaću od nekog od načelnika u ministarstvu.

»Očito će se trebati sve plaće smanjivati, a onda treba vidjeti da ne bude negativne selekcije jer, jednostavno, kvalitetni ljudi neće biti spremni raditi za male plaće. To je i sad bio problem u upravi«, kazala je.

Novinarima je rekla i da svoj resor budućoj vladi ostavlja u »savršenom stanju»te kaže kako je dokumentirala sve što je u resoru nepravljeno. »Imam tekicu koju sam složila i voljela bih da onaj tko dođe nastavi gdje smo stali i apsolutno će imati moju potporu i kroz Sabor. Neću biti onaj koji će cijelo vrijeme grintati«, dodala je.

Ribić: Smanjivanje saborskih plaća uvod u smanjivanje plaća svima u zemlji

HDZ-ovo zaobilazno nagrađivanje ministara

To je i put ka korupciji, smatra Ribić. »Jako se bojim da će HDZ pribjeći staroj poznatoj metodi zaobilaznog nagrađivanja svojih ministara, a znate kako se to zove, vidjeli ste na sudovima«, rekao je.

Svi koji imaju iluzije da će nakon smanjivanja plaća javnim i državnim službenicima njihove plaće biti bolje, ne znaju što govore – takva podjela na javne radnike i radnike u privatnom sektoru ne postoji, što je lošije u javnom sektoru bit će lošije i u privatnom i obrnuto, poručio je Ribić.

Također je kritizirao izjavu ekonomistice Sandre Švaljek, koja je savjetovala članovima Mosta da za 10 posto smanje masu za plaće u javnom sektoru, ustvrdivši da Švaljek »strašno griješi« jer će se s rezanjem plaća ionako slabašna potražnja i dalje gušiti.

Traži se reforma javne uprave, ali pitanje je što je njezin sadržaj – povećanje efikasnosti ili smanjivanje troškova. Ako je u pitanju samo smanjivanje troškova, to je u isključivo u interesu kapitala, a ne građana. Ako želite povećanje efikasnosti onda ne možete smanjivati plaće jer će najkvalitetniji ljudi otići, a javna uprava je već devastirana, pa se s tako nekompetentnim i nestručnim kadrom ne može provoditi nijedna politika, tvrdi Ribić.

Smanjivanje plaća je notorna glupost

Smanjivanje plaća je po Ribiću notorna glupost i ekonomska šteta, jer se time smanjuje potražnja, a ne javni dug. U javnim službama su plaće u zadnje četiri godine smanjene od 11 do 29 posto, a javni dug se istovremeno udvostručio, upozorio je.

S druge strane, sindikati trebaju biti oprezniji u vezi rasta plaća za šest posto, što je predviđeno sporazumom o povećanu osnovice u slučaju rasta BDP-a, jer se tu doista otvara problem javnog duga i povećanja deficita, priznaje Ribić.

Nećemo odustati od tih šest posto, ali možemo to odgoditi, pod uvjetom da na drugoj strani imamo »civiliziranu skupinu ljudi koji respektiraju potpisane ugovore«. No, ako na Vladinoj strani nema takvih pregovarača, onda ćemo se svakako vidjeti na sudu, poručio je Ribić dodavši kako sindikati neće biti tvrdoglavi, bezobzirni i neuviđavni za ukupno stanje u zemlji.

Gnjusne optužbe da su sindikati kočničari reformi

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata također je odbio »gnjusne optužbe nekih medija« da su sindikati kočničari reformi, ustvrdivši da je pravi kočničar uvijek bila politika.

Nisu sindikati kočili promjenu teritorijalnog ustroja, reformu pravosuđa i zemljišnih knjiga, lakše osnivanje tvrtki ili reformu poljoprivrede, kaže Ribić. Štoviše, na nekim područjima su dali svoj konstruktivan doprinos, npr. kod reforme plaća u javnom sektoru, ali politika to nikad nije provela.

Kao primjer naveo je reformu viskog obrazovanja iz 2011. godine, tzv. Fuchsove zakone, u čemu je aktivno sudjelovao Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a srušio ju je dio HDZ-a i dio SDP-a u neprirodnoj koaliciji. »Vesna Pusić i Andrija Hebrang zajedno, Gvozden Flego i Petar Selem zajedno, SDP-ovci i HDZ-ovci zajedno protiv Vladina prijedloga. Politika je lomila reforme u kojima su sindikati aktivno sudjelovali«, ističe Ribić.