Već ove godine dug bi trebalo smanjiti za 1,3 milijarde kuna, no osim za otplatu starog duga, Hrvatska se mora zaduživati i za pokrivanje deficita koji će se sljedeće tri godine držati na razini oko 10 milijarda
ZAGREB Ministarstvo financija pustilo je u javnu raspravu teze za izradu novog zakona o fiskalnoj odgovornosti, a najveća novost su pravila po kojima bi Hrvatska trebala početi smanjivati svoj javni dug tako da se spusti na 60 posto BDP-a, što su kriteriji Europske unije, primjerice, za uvođenje eura. Prema tom novom pravilu javni dug bi se svake godine trebao smanjivati za jednu dvadesetinu iznosa koji prelazi tih 60 posto. Hrvatska narodna banka nedavno je objavila da je javni dug Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine dosegnuo 68 posto BDP-a i da iznosi 221,8 milijarda kuna, s time da se omjer otada vjerojatno već promijenio odnosno da je dug narastao.
Preporuke Europe
No, kad bi se taj iznos javnog duga uzeo kao početna vrijednost od koje Hrvatska mora krenuti smanjivati svoje zaduženje, novo bi fiskalno pravilo značilo da se javni dug već u ovoj godini mora smanjiti za 1,3 milijarde kuna. Drugim riječima Hrvatska bi se mogla zadužiti samo za dio kojim namjerava otplaćivati već postojeće dugove, što je u ovoj godini 25,561 milijardu kuna i uz to bi još morala osigurati prihode koji su za 1,3 milijarde kuna veći od proračunskih rashoda. Međutim, ovogodišnji proračun će biti u minusu od 13,587 milijarda kuna i ta je misija nemoguća.
Uz zaduženje za pokrivanje deficita od 13,5 milijarda kuna, Hrvatska se u ovoj godini mora zadužiti i za otplatu starih dugova u iznosu od 25,5 milijarda kuna. Sljedeće godine na naplatu dospijeva otplata od 23,2 milijarde kuna kredita, te, u najboljoj opciji deficit od oko desetak milijarda kuna. U 2016. godini otplate nešto manje pritišću proračun sa 15,5 milijarde kuna, a deficit bi prema prognozama trebao pasti ispod deset milijarda kuna, ali ne značajno ispod tog iznosa.
Slično je i u sljedeće tri godine u kojima bi se proračunski minus, prema proceduri prekomjernog deficita trebao smanjivati, ali i dalje će se kretati na razini od oko deset milijarda kuna. I Europska je komisija dajući preporuke Hrvatskoj za smanjenje deficita prognozirala da će njezin javni dug rasti do 2016. godine nakon čega bi trebao početi stagnirati, pa je nejasno kako bi moglo zaživjeti novo pravilo o smanjenju javnog duga ako se ono doista ugradi u zakon o fiskalnoj odgovornosti. Takav bi scenarij bio moguć ako bi Hrvatska u sljedećim godinama postizala značajne stope rasta BDP-a, veće od primjerice četiri ili posto što bi joj, bez povećanja proračunskih rashoda omogućavalo da izbjegne zaduživanje radi pokrivanja deficita. S rastom BDP-a smanjio bi se i udio duga u njemu, sve ako bi njegov iznos i ostao isti ili bi minimalno rastao.
Mrtvo slovo
S obzirom na procjene rasta BDP-a koje se u sljedećim godinama ni u najoptimističnijim predviđanjima ne kreću iznad dva posto takav rasplet u srednjoročnom razdoblju nije moguć. Druga je mogućnost da se deficit pokriva iz prodaje državne imovine, što bi opet smanjilo potrebe za zaduživanjem. No, s obzirom na Vladine privatizacijske planove, ali i preostalu državnu imovinu raspoloživu za prodaju, to je nezivedivo i prodaja imovine ne može dati značajan doprinos smanjenju javnog duga. Hrvatska eventualno može kombinacijom povećanja prihoda, koji bi bili posljedica rasta BDP-a i prodajom imovine kontrolirati rast javnog duga, ali nije izgledno da bi u sljedećim godinama mogla početi smanjivati onaj dio duga iznad 60 posto.
Tako će novo predloženo pravilo ako i uđe u novi zakon o fiskalnoj odgovornosti ostati mrtvo slovo na papiru kako je to bilo i s najvažnijom odredbom iz originalnog prvog zakona. Tada je bilo propisano da se svake godine udjel deficita u BDP-u smanjuje za jedan postotni poen. U prvoj godini primjene, u 2012. godini, Hrvatska se približila tome cilju, da bi u 2013. godini Vlada morala priznati da je zadatak nemoguće izvršiti i da se pravilo mora mijenjati.
Zadani limiti
Kako Hrvatska sama nije uspjela smanjivati udio deficita u BDP-u, u siječnju ove godine propisala joj je to Europska komisija i to tako da se do 2016. godine deficit smanji na 2,7 posto, počevši od prošlogodišnjih 5,5 posto. Zasad Vlada taj zadatak planira odraditi većim dijelom povećanjem prihoda te manjim zahvatima na rashodovnoj strani. Ipak, već sada je jasno da se u sljedeće tri godine Hrvatska neće moći držati ni tih zadanih limita, po kojima bi u ovoj godini deficit trebao biti 4,6 posto, a u sljedećoj 3,5 posto.
