Prvi povijesni hrvatski EU izbori neće se vezivati uz lokalne izbore

Kukuriku odluka: Izbori za Europski parlament u travnju

Dražen Ciglenečki

Još nije određeno koje će nedjelje u travnju hrvatski državljani birati zastupnike u EU parlament, ali vjerojatno će to biti 14. travnja 



ZAGREB Vlada će na današnjoj sjednici usvojiti izmjene Zakona o izborima za Europski parlament koje na snagu trebaju stupiti 1. ožujka. Time se ispunjavaju preduvjeti za organiziranje tih izbora u travnju, o čemu su čelni ljudi Kukuriku koalicije već ranije donijeli odluku.


 Jedino još nije točno određeno koje će nedjelje u travnju hrvatski državljani prvi put birati svoje zastupnike u Europskom parlament, ali vjerojatno će to biti 14. travnja. 


  Izbore formalno raspisuje predsjednik Republike Ivo Josipović, provodi Državno izborno povjerenstvo, a u krugovima vladajućih dogovoreno je da se europski izbori provedu u travnju, i dakle ne vežu s lokalnim izborima 19. svibnja (niti s njihovim drugim krugom 2. lipnja), iz jednostavnog razloga što zakonska regulativa propisuje da za EU izbore treba formirati zasebna izborna povjerenstva, kao i zasebne prostorne uvjete i niz drugih pravila, te bi stoga preklapanje s lokalnim izborima umjesto pojednostavljivanja i pojeftinjavanja izazalo – dodatni kaos. 


 Neće biti skupo




U stranakama vladajuće koalicije, pa tako i u SDP-u čije je Predsjedništvo prošlog tjedna raspravljalo o raspisivanju EU izbora, smatra se naime da bi i za birače, ali i same sudionike izbora bilo previše naporno istodobno pratiti dvije odvojenje kampanje – za lokalne čelnike gradova i županija, te Europski parlament. 


  – Zar bi bilo normalno da u prvom dijelu neke tribine ili TV emisije govorimo o ovlastima i poslovima s Bruxellesom, a u drugom dijelu o komunalnim radovima na nogostupu, ironiziraju u vladajućem SDP-u. 


  U Vladinim krugovima upućeni tvrde kako održavanje dvaju izbora u gotovo isto vrijeme – u travnju i svibnju – neće biti ni preskupo: Državno izborno povjerenstvo već u svom budžetu ima predviđena sredstva za EU izbore, jer se znalo da se moraju održati u prvoj polovini 2013., a također je štedljivi ministar uprave Arsen Bauk prevenirao takve kritike o cijeni duplih izbora predvidjevši u novom Zakonu o izborima za Europski parlament, što je danas na Vladi, da jedno izborno povjerenstvo na tim izborima može pokrivati i više općina ili čak gradova. Primjerice, moguće je da jedno povjerenstvo provodi i nadzire EU izbore u cijelom riječkom prstenu, ili kako se već dogovore ljudi na terenu, odnosno kako Vlada odluči u provedbenim aktima naknadno. 



U HDZ-u su ogorčeni da će izbori za EP biti već za dva mjeseca.   – To je uistinu nekorektno i u neskladu s demokratskim standardima. Sjećam se da su iz SDP-a radili pritisak na nas da objavimo termin parlamentarnih izbora pet, šest mjeseci ranije. Sada, nam, pak namjeravaju ostaviti tek dva mjeseca za pripreme što je, naravno, nedovoljno. Ali, to pokazuje strah SDP-a od izbornih rezultata, komentirao je član predsjedništva HDZ-a Gordan Jandroković.


 Otvorene liste


Kako je poznato, građani Hrvatske imat će mogućnost na ovim izborima birati 12 zastupnika Hrvatske u Europskom parlamentu čije je sjedište u Strasborugu, ali povremeno zasjeda i u Bruxellesu gdje su smještena neka radna tijela.


Zastupnici se biraju na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina sustavom proporcionalne zastupljenosti i preferencijalnog glasanja.


To znači da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, a stranke ili nezavisne liste moraju prijeći prag od pet posto da bi osvojile jedno od 12 mjesta RH u Europarlamentu. Ovo će biti prvi izbori na kojima će biračima biti ponuđene otvorene liste, što znači da će birači imati pravo zaokruživati imena kandidata redoslijedom kojim žele, odnosno u Europarlament će ući oni koji doista osvoje najveći broj glasova građana, umjesto da kao dosad stranke određuju tko ulazi u predstavničko tijelo s ponuđene liste. 


  No, ovi izbori bit će na neki način tek test-proba za »prave« izbore koji će se održati u lipnju 2014. godine. Tada, naime, ističe redovni mandat svim zastupnicima Europarlamenta iz svih država članica, te će se održati redovni europski izbori i u Hrvatskoj. Tada će se birati 11 zastupnika, jer je tako dogovoreno u EU. Ukupan broj zastupnika Europarlamenta u ovom trenutku iznosi 785 zastupnika.  


Drugi HDZ-ov partner za euro izbore, predsjednica HSP-a dr Ante Starčević Ruža Tomašić, smatra da traženje od zastupnika da se odreknu dijela plaće nema nikakvog smisla.   – Stvar je u tome kako netko radi svoj posao, a ne koliko je plaćen. Ako bi se od zastupnika u Europskom parlamentu zahtijevalo da se odreknu velikog dijela svoje plaće, on bi to mogao iskorisiti kao izliku da radi malo ili ništa. A stvar je u tome da on bude dobro plaćen i da tu svoju plaći u potpunosti zaradi, upozorava Tomašić. 


Odricanje za Zakladu


SDP je već povukao i prvi predizborni potez. Predsjednik stranke Zoran Milanović odlučio je da će europski zastupnici te stranke primati plaće kao da su zastupnici u Saboru, dakle između 15 i 17 tisuća kuna. Ostatak do 6.200 eura, kolike su nakon odbijanja poreza mjesečne plaće europarlamentaraca, uplaćivat će u humanitarne svrhe, konkretno u Zakladu »Ana Rukavina«. U medijima se kalkuliralo da će i Neven Mimica, koji će biti prvi hrvatski povjerenik u Europskoj komisiji, zadržati plaću koju sada ima kao potpredsjednik Vlade, ali ne njega se ne odnosi spomenuta odluka. 


  – Mislimo da su našim europskim zastupnicima sasvim dovoljne plaće kakve su u Saboru. Uostalom, u Bruxellesu i Strasborgu imat će plaćene sve troškove. Time želimo naglasiti da izbori za EP nisu natjecanje za visoke plaće. Oni SDP-ovi europarlamentaci koji se neće odreći dijela plaće za humanitarne svrhe, neće biti kandidati na redovnim europskim izborima u lipnju 2014. Druga je stvar Mimica, on će stalno raditi u EK i nije red da ga se prisiljava da si umanjuje plaću, rekao nam je visoki dužnosnik SDP-a. 



To je komad demagogije koji nema puno smisla. Obično SDP nas optužuje da smo demagozi, ali ovo što oni sada predlažu je demagogija najjeftinijeg tipa. Naravno da je u redu da onaj koji ima veliku plaću dio da u humanitarne svrhe, ali nije stranka ta koja određuje koliko i kome. Baš me, uostalom, zanima kako će netko izdržati s hrvatskom plaćom mjesec dana u Bruxellesu, rekao je zastupnik Hrvatskih laburista, promatrač u EU parlamentu, Nikola Vuljanić.



 


Lako do dogovora


Saborska zastupnica SDP-a, aktualna promatračica u Europskom parlamentu Ingrid Antičević Marinović, kaže da neće biti nikakvih problema u stranci oko dogovora da se dio plaće da u dobrotvorne svrhe. 


  – Sigurna sam da ćemo se oko toga lako dogovoriti. Ali, prije toga trebat će naravno odrediti i tko će biti na listi na izborima za Europski parlament, rekla je Antičević Marinović. 


  U vodećoj stranci Kukuriku koalicije čude se što se nitko iz oporbe nije prvi sjetio obećati biračima da će na ovaj način srezati plaće svojim europskim zastupnicima. No, većina ih niti sada o tome ne razmišlja. 


  Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar rekao nam je da u stranci još nisu razgovarali ni o čemu u vezi s europskim izborima jer oni nisu raspisani. Jedanaka je situacija na desnoj strani političkog spektra. 


  – Moram priznati da nemam informaciju o toj SDP-ovoj inicijativi. Svakako ćemo i mi vjerojatno o tome razgovarati, kratko je komentirao predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. 


  Ni u HSS-u, s kojim će HDZ zajedno izaći na izbore za EU parlament, još se ne pripremaju za te izbore, no njihov predsjednik Branko Hrg ipak ima ideju kako bi se mogao iskoristiti goleme plaće svojih zastupnika. 


  – U HSS-u imamo Zakladu »Stjepan Radić«. Prvenstvena zadaća Zaklade bit će stipedniranje siromašnih studenata. Stoga je vrlo vjerojanto da ćemo od naših europarlamentaraca tražiti da dio plaćedaju u tu svrhu, kazao je Hrg. Čim budu izabrani hrvatski zastupnici oni će zamijeniti sadašnje promatrače u Europskom parlamentu, premda će i dalje do 1. srpnja imati status promatrača.