snimio Denis Lovrović
U Hrvatskoj samo 30 posto stanovništva plaća zdravstveni doprinos, a tek 50 posto onih koji ga plaćaju ima i policu dopunskog osiguranja HZZO-a s neograničenom mogućnošću korištenja usluga, naveo je Mario Puljiz, predsjednik UV KBC-a Osijek.
ZAGREB – Zdravstveni je dug u 2017. smanjen sa osam na 7,5 milijardi kuna, a po prvi puta u povijesti hrvatske države pritom nije došlo do povećanja javnog duga, ustvrdio je ministar zdravstva Milan Kujundžić gostujući jučer na konferenciji “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava”.
– Završni račun nije gotov, ali privremeni rezultati su takvi da će ukupni dug, koji je na kraju 2016. bio osam milijardi kuna, sada biti oko 7,5 milijardi kuna. To je postignuto jer je Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu – pohvalio se Kujundžić.
Prema podacima koje je iznio, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje, u Sloveniji 1.546 eura, u Njemačkoj 3.973 eura, a u Švicarskoj čak 7.361 euro godišnje. S višestruko manje novca od razvijenih europskih država hrvatsko zdravstvo zasad s njima drži korak, ali pitanje je koliko dugo takav trend možemo zadržati, upozorio je ministar te ponovio da osim bolje kontrole rashoda treba tražiti i nove mogućnosti povećanja prihoda u zdravstvu.
U Hrvatskoj samo 30 posto stanovništva plaća zdravstveni doprinos, a tek 50 posto onih koji ga plaćaju ima i policu dopunskog osiguranja HZZO-a s neograničenom mogućnošću korištenja usluga, naveo je Mario Puljiz, predsjednik UV KBC-a Osijek. Niska izdvajanja za zdravstvo odnose se i na građane, istaknuo je Puljiz, te naveo da u Hrvatskoj građani dodatno iz svog džepa za zdravstvene usluge ili lijekove godišnje izdvoje 128 eura, dok je u Sloveniji taj direktni trošak 248 eura po stanovniku, a u Njemačkoj čak 508 eura.
Puljiz ističe da su duge liste čekanja dijelom posljedica financijskih ograničenja, a dijelom lošeg informatičkog sustava te činjenice da između 10 i 20 posto naručenih pacijenata nikada ne dođe na pregled niti se odjavi.
– Na taj način nitko ne može dobro voditi zdravstveni sustav. To je kao da sljepca pošaljete u šumu – zaključio je Puljiz.
