Brza dijagnoza

Kućni test na koronu: Evo kada stiže, kako funkcionira i koliko će koštati

Barbara Čalušić

REUTERS

REUTERS

Najčešće se uzima uzorak sline ili bris nosa, može biti i test tonzila, ali ne može se u kućnoj upotrebi uzeti bris nazofarinksa, to se smatra invazivnom pretragom koju radi liječnik, rekla je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a



Kroz deset dana u hrvatskim bi ljekarnama trebao biti dostupan i kućni test za dokazivanje prisutnosti koronavirusa čija će cijena biti niža od 100 kuna.


U HALMED-u su najavili i dolazak više kućnih testova u dogledno vrijeme, naglašavajući kako će svaki pojedini test koji dođe na hrvatsko tržište imati svoje različite upute za upotrebu kojih se potrebno pridržavati.


– Budući da predanalitička i analitička faza testiranja mogu utjecati na sam rezultat te se navedeni testovi mogu razlikovati prema načinu primjene, nije moguće dati opću uputu za njihovu primjenu, već je važno da se korisnik strogo pridržava upute koja je uz svaki konkretan proizvod odobrena i dostupna u pakiranju.




U slučaju bilo kakvih nedoumica vezanih uz korištenje testa građani bi se trebali obratiti ljekarniku, a uz dobivene rezultate svojem liječniku, poručili su iz HALMED-a.


Brze kućne testove jučer su komentirali član Vladina znanstvenog savjeta Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.


– Najčešće se uzima uzorak sline ili bris nosa, može biti i test tonzila, ali ne može se u kućnoj upotrebi uzeti bris nazofarinksa, to se smatra invazivnom pretragom koju radi liječnik.


Dakle, mjesto uzimanja uzorka nije toliko specifično za COVID-19 da bi mogli zadovoljiti kriterije potrebne za službene svrhe, objasnila je, upozoravajući da će kućni testovi proći isti put kao antigenski testovi, kako bi se utvrdila njihova točnost.


Prema njezinim riječima, osnovna ideja takvih testova je stvoriti europsku baza podataka o testovima koji su dovoljno precizni da se mogu koristiti.


Polašek kaže da se kućnim testom u principu dokazuje bolest, a ne dokazuje se zdravlje, te da nije pouzdan kao PCR test koji je zlatni standard u dijagnostici koronavirusa.


– To je jedan od alata koji se može koristiti, ali nije toliko pouzdan kao test PCR-om. Takav test je zanimljiv za uvjete visoke epidemije, vidjeli smo to u Njemačkoj i Austriji gdje su ljudi koristili oblike takvog testa, čak i za ulazak u dućane ili kod frizera. Ovo jest nekakva brza dijagnostika, međutim treba uzeti u obzir što ona može pokazati, koje podatke nam ona daje, objasnio je Polašek koji se dotaknuo i pilot-okupljanja.


– Tu nam je najzanimljiviji podatak o tome kako se virus širi u koliko-toliko kontroliranim uvjetima. Naime, kad dobijete nekog pozitivnog, vi ga možete samo pitati čemu je ta osoba bila izložena unazad i ona se može, ali i ne mora prisjetiti svega. Kod eksperimentalnih okupljanja nam je najzanimljivije koliko štite dvije doze cjepiva jer o tome nam ovisi jesen i iduća godina, istaknuo je Polašek.