RIJEKA U prvih šest mjeseci ove godine broj putnika na kružnim putovanjima u hrvatskom dijelu Jadrana porastao je za 2,9 posto, ali je riječka luka i dalje ostala luka bez kruzera. Točnije, luka s jednim jedinim kruzerom, jer je na Putnički terminal riječke luke stiglo tek 1.760 putnika s kruzera »Oriana«, koji je na sidru bio 19. travnja. Taj će i ostati jedini ove godine.

Neprikosnoveno prvo mjesto među hrvatskim lukama tradicionalno drži Dubrovnik sa 328 uplovljavanja i 492.501 putnika u prvih sedam mjeseci ove godine – oko pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Stoga je i Dubrovačko-neretvanska županija na prvom mjestu u Hrvatskoj s udjelom od 73,8 posto brodova na kružnim putovanjima. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 15,9 posto, gdje je na prvom mjestu Split sa oko 80.000 putnika u prvih šest mjeseci. Na kraju su Šibensko-kninska (4,4 posto), Istarska (2,8 posto), Primorsko-goranska (1,7 posto) i Zadarska županija (1,4 posto).

Bolje u manjim lukama

Predsjednik Radne skupine za kruzing turizam Primorsko-goranske županije Boris Klimko naglašava kako su rezultati ove sezone bitno bolji u manjim lukama kao što je Opatija, Rab i Lošinj, gdje je promet dvostruko veći nego prošle godine.

– Rijeka će ove sezone ostati na jednom kruzeru, ali imamo najavu dolaska tri kruzera veličine »Oriane« za iduću sezonu, te još nekoliko u opciji, što je ipak određeni pomak. Napredujemo sporo i teško, bilo je dosta propusta na svim razinama u prošlosti i treba puno truda kako bi Rijeka postala prepoznatljiva destinacija za kruzere srednje veličine, ističe Klimko.

Zanimljivo je da ove godine Kopar bilježi nešto slabije rezultate nakon što je 2011. oborio sve rekorde, te imao 78 kruzera i ukupan promet od 108.802 putnika. U najvećoj slovenskoj luci ove godine očekuju 48 brodova i ukupno oko 70.000 putnika, a taj je pad bio i očekivan, jer je ove godine brod »Voyager of the Seas« na plovidbi u Aziji. Upravo je taj kruzer u Kopar doveo i najviše putnika, jer je dolazio redovito svake nedjelje. 

Svejedno, svaka usporedba Kopra i Rijeke i dalje ostaje porazna za najveću hrvatsku luku, koja napreduje puževim korakom prema nekom ozbiljnijem iskorištavanju novoizgrađenog Putničkog terminala, koji je od izgradnje i otvaranja, gotovo isključivo u funkciji prometa katamarana i dužobalne linije tijekom sezone. Sve ostalo još uvijek je raritet, pa se tako mora tretirati i dolazak »Oriane«. Kruzer u Rijeci tek je iznimka, nikako ne i pravilo.

Regija Kvarner se zasigurno treba razvijati kao kruzing destinacija, i to za srednje i male brodove, stoji u smjernicama za razvoj kruzing turizma koje je lani usvojilo Turističko vijeće Turističke zajednice Kvarnera.

Veza zelenog i plavog

Prema njima, pritom je bitno istaknuti raznolikost same destinacije kao njezinu najveću prednost, povezanost zelenog i plavog odnosno primorske i kontinentalne regije na malom geografskom prostoru. Na kruzing tržištu destinaciju je potrebno definirati naglašavajući ekologiju i autohtonost te kulturnu raznolikost.

Naime, postoji već određena zasićenost programa na dosadašnjim kružnim programima na Mediteranu, a regija Kvarner je nova mikro lokacija, kažu u TZ Kvarnera.

Razinu interesa za Kvarner kao novu kruzing destinaciju treba podići kroz ponudu raznovrsnih i drugačijih turističkih proizvoda kao što su izletnička ponuda prema autohtonim sadržajima, pješačke ture te ostali oblici aktivnog odmora poput raftinga, ronjenja i slično, gastronomska ponuda s naglaskom na ekološku proizvodnju hrane, kostimirani programi s posjetom povijesnim i mitskim lokacijama, posjet vinarijama, dvorcima, muzejima, crkvama i svetištima.

Tako se, primjerice, nude izleti Rijeka – šetnja zaljubljenika u muzeje, Kule i utvrde Kvarnera, Opatija – Mošćenice, Park prirode Učka, Oči Vinodola, Rafting ili Canoe safari na rijeci Kupi, Delnice – Lokve – Fužine, Nacionalni park Risnjak i Park šuma Golubinjak, Rapske viteške igre, Putevima glagoljice – Otok Krk, Vinski podrumi, Mali Lošinj – Susak, Grad Cres i magične Plave grote…

Prema smjernicama županijske Turističke zajednice, osim razvoja imidža destinacije Kvarner i naglašavanja funkcionalnosti lučkog sustava, važno je i osigurati što kvalitetniju suradnju s lokalnim turističkim subjektima te definirati Kvarner odnosno Rijeku kao ukrcajno/iskrcajnu luku.

Nosioci aktivnosti oko dovođenja kruzera stoga trebaju biti zajedno jedinice lokalne samouprave, lokalne turističke zajednice, TZ Kvarnera, lučke uprave, gospodarski subjekti, prvenstveno turističke agencije i touroperatori, te vanjski suradnici.