Gradili bi se objekti na području školstva, zdravstva, znanosti, pravosuđa, socijalne skrbi, kulture, obrane. Godišnji najam objekata bio bi oko dvije milijarde, pa bi u 25 godina taj najam koštao 50 milijardi kuna
No, plaćanje tolikog najma za zgrade vrijedne 14 milijardi kuna, prema Vladinim procjenama je isplativo jer troškovi održavanja tih objekata koštali bi jednako koliko i najam.
– To je uobičajena praksa u EU, gdje su neke zemlje čak zakonski propisale da nijedan javni projekt ne može početi bez prethodne analize je li ga isplativije raditi kroz JPP, a Hrvatska će time ispoštovati i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer utrošena sredstva ne idu u javni dug, niti će opterećivati proračun, napomenuo je Čačić. Tako će država krenuti u investicije, od čega će veliku korist imati građevinski sektor, a izbjeći će povećanje javnog duga.
Čačić je najavio i da će do potpisivanja prvih većih projekata proći šest mjeseci, nakon čega će svaka dva mjeseca ići novi ciklusi JPP natječaja u iduće tri godine. Država će prve obveze početi plaćati 2014. Najveće investicije, od oko 6,2 milijarde kuna, odnose se na 338 projekta što ih je pripremilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ministar Željko Jovanović kazao je da su te investicije nužne jer je prosječna starost hrvatskih osnovnih škola 43 godine, srednjih škola čak 54 godine, a još uvijek mnoge škole rade u dvije ili tri smjene.
Potpredsjednik Čačić posebno je govorio o kompleksu Vladinih zgrada u okviru višenamjenskog Projekta Sava, priznajući kako je trenutno korištenje Vladinih zgrada potpuno neracionalno. Vlada u Zagrebu koristi prostore na čak 188 lokacija, ukupne površine 400.000 četvornih metara, pri čemu je 320.000 kvadrata u državnom vlasništvu, a 80.000 je unajmljeno, za što se plaća 5,3 milijuna eura.
