Foto: V. KARUZA
Banke su 2008. bilježile 313,6 milijuna kuna neplaćenih potraživanja po stambenim kreditima, a 2014. na toj stavci već je ubilježeno gotovo 2,4 milijarde kuna. U 2008. građani nisu uspijevali platiti dospjele rate za sve vrste kredita u iznosu od 3,2 milijarde, dok je šest godina krize taj iznos podiglo na 8,5 milijardi
ZAGREB » U šest godina krize u Hrvatskoj se za čak 7,5 puta povećao iznos dospjelih, a neplaćenih rata za stambene kredite. Prema podacima Hrvatske narodne banke krajem 2008. godine, kad se kriza već doselila u Hrvatsku ali su je i vlasti i građani još uvijek ignorirali, banke su bilježile 313,6 milijuna kuna neplaćenih potraživanja po stambenim kreditima. Šest godina kasnije na posljednji dan 2014. godine na toj stavci već je ubilježeno gotovo 2,4 milijarde kuna. Riječ je o ratama koje su dospjele na naplatu, a ne o kreditima za koje se procjenjuje da ih građani uopće neće moći isplatiti koliki god bio rok njihove isplate. Da situacija po građane bude i gora ne te se rate obračunavaju i zatezne kamate jer je dug po njima već dospio.
Država uredna
HNB-ova statistika bilježi i to da su građani na kraju 2014. godine imali 8,5 milijardi kuna neplaćenih, a dospjelih obveza prema bankama po svim kreditima koje su podizali, što je rast veći od dva i pol puta u odnosu na 2008. godinu.
Možda baš krediti za kupnju automobila najbolje pokazuje kako su u krizi građani promijenili svoje ponašanje kad je u pitanju kupnja i zaduživanje kod banka. Krajem 2008. godine Hrvati su u bankama imali 9,64 milijarde kuna kredita za kupnju automobila, šest godina kasnije taj se iznos smanjio za više od šest puta i krajem 2014. godine iznos »auto-kredita« je tek 1,43 milijarde kuna. Građani su očito zaključili da će sljedećih nekoliko godina radije voziti starije automobile nego su upuštati u nova kreditna zaduženja.
Uz bok stambenim kreditima je i dospjeli, a neplaćeni dug za gotovinske kredite koji je u prosincu prošle godine iznosio 2,34 milijarde kuna. Nakon toga slijede nenamjenski krediti uz koje stoji dug od 1,13 milijarde kuna, a daleko manji iznos od 98 milijuna kuna građani duguju za neplaćene kredite za kupnju automobila. Zapravo je dug građana za dospjele a neplaćene rata za kupnju automobila jedini koji je prije šest godina bio veći i tada je iznosio 218 milijuna kuna.
Inače, banke su krajem prošle godine bilježile ukupno 30 milijardi kuna dospjelih a neplaćenih potraživanja po kreditima, a osim građana dužnici su zapravo još jedino tvrtke koje nisu uspjele na vrijeme platiti 12 milijardi kuna kredita. Država je zasad najuredniji platiša kad je otplata kredita u pitanju.
Loših osam posto
Isto je i kad je u pitanju procjena nenaplativih kredita, a banke procjenjuju na osnovu sadašnje situacije da će teško ili da neće uopće naplatiti 47 milijarda kuna kredita, što je iznos koji, primjerice, u godinu dana zaradi, odnosno kao neto plaću dobije, oko 800 tisuća hrvatskih radnika zaposlenih u oko 104 tisuća poduzeća. Od tih 47 milijardi kuna »loših« kredita najveći dio odnosno gotovo 32 milijarde kuna otpadaju na poduzeća, dok građani najvjerojatnije neće moći vratiti nešto manje od 15 milijardi kuna. Koliko se drastično pogoršala situacija u odnosu na 2008. godinu govori činjenica da su tada tvrtke imale 7,23 milijarde kredita za koje se procjenjuje da će ih biti teško naplatiti, a građani oko pet milijardi kuna. Stanovništvo je 2008. godine imalo ni četiri posto loših kredita u ukupnom iznosu od 125 milijardi kuna kredita, dok je sada već 12 posto od 122 milijarde kuna kredita djelomično ili potpuno nenaplativo. Sada je i više od osam posto stambenih kredita u kategoriji loših, što je gotovo pet milijardi kuna, dok je 2008. godine upitna bila naplata tek 1,7 posto odnosno oko 890 milijuna kuna stambenih kredita.
