Naznake oporavka pokazuje gradnja u turizmu i industriji / arhiva NL
Od ukupno 176.941 završenog stana od 2005. do 2015. godine,najviše ih je završeno u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji
Dok je u cijeloj Hrvatskoj prije 11 godina, 2005. godine, sagrađeno bilo gotovo 20 tisuća stanova, lani je ta brojka bila dva i pol puta manja, tek nešto malo veća od osam tisuća stanova – pokazuje analiza »Završene zgrade i stanovi – odraz krize i regionalnih razlika«, koju je na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2005. do kraja 2015. godine napravila Hrvatska gospodarska komora.
Usporedba četverogodišnjeg prosjeka prije gospodarske krize, i sedmogodišnjeg prosjeka u godinama krize, pokazuje da je u kriznim godinama prosječno završavano 40 posto manje zgrada i 48,5 posto manje stanova, sa čak 44 posto manjom površinom. Puno više nego što je u krizi pao broj novosagrađenih stanova, potonuo je broj novih nestambenih zgrada, najviše za potrebe trgovine na veliko i malo – primarno zbog smanjene kupovne moći stanovništva. Cijela djelatnost građevinarstva potonula je za gotovo 50 posto, a broj zaposlenih u građevinarstvu za više od 35 posto.
Unatrag pet godina je broj završenih stanova u Hrvatskoj smanjen za preko 46 posto, što je ipak manje nego u Sloveniji (56,3 posto) i Bugarskoj (50,3 posto), ali više nego u primjerice Srbiji (44,7 posto). Istodobno je, međutim, u Njemačkoj broj završenih stanova u 2015. godini bio za 55 posto veći nego u 2010. godini.
Nagli pad
Od ukupno 176.941 završenog stana od 2005. do 2015. godine, najviše ih je završeno u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje na području Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije. Podaci kažu da je u PGŽ-u 2005. godine sagrađeno bilo 2.257 stanova, u 2007. godini kao godini najvećeg, predkriznog stambenog »booma« njih 2.828, a lani samo 741. Zagreb je prije jedanaest godina sagradio 4.771 stan, 2007. godine čak 8.895, a lani tek 1.798. U cijeloj Hrvatskoj je samo u 2007. godini bilo sagrađeno preko 25.600 stanova, a otad prosječno oko šesnaest tisuća godišnje.
Iako je prošle godine broj završenih stanova u cijeloj Hrvatskoj neznatno, za oko tri posto, povećan u odnosu na 2014., ipak je broj lani sagrađenih stanova više nego prepolovljen u odnosu na 2005. U čak je 12 županija broj završenih stanova prošle godine u odnosu na 2005. bio smanjen za više od 60 posto, a najviše u Požeško-slavonskoj županiji (85,9 posto). Najblaži je pad, od oko dvadeset posto, zabilježen u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji.
Blagi oporavak
Naznake oporavka pokazuje gradnja u turizmu i industriji jer je broj završenih hotela i sličnih zgrada povećan za 24 posto, broj uredskih zgrada za oko 18, a industrijskih zgrada i skladišta za sedam posto. Ipak, riječ je i dalje o skromnim pomacima. Tržište nekretnina lani još nije zabilježilo zamjetniji oporavak, ali ohrabruje porast broja završenih stanova i blagi oporavak cijena novih stambenih nekretnina potaknut povećanom izgradnjom manjih stambenih jedinica i porastom cijena na Jadranu. Lani je, kaže statistika, dosegnut povijesno najmanji broj završenih zgrada otkad postoje metodološki ujednačeni podaci, dok je površina završenih stanova bila najniža od 1995. godine.
U razdoblju od 2005. do 2015. godine ukupno je završena 86.281 zgrada, od čega najviše u Primorsko-goranskoj županiji, preko deset posto, zatim u Zagrebu i Istarskoj županiji. Najmanje je zgrada sagrađeno u Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Povratak na pretkrizne razine bit će dugotrajan proces koji će ovisiti o brzini gospodarskog oporavka zemlje, ali i o demografskim trendovima, navode u HGK-u. Naime, procjenjuje se da se od popisa stanovništva 2011. godine do lani broj stanovnika smanjio za 77 tisuća.
