Što je standard zanimanja, a što standard kvalifikacije? Što mora sadržavati strukovni kurikul? Što su CSVET bodovi i što se njima iskazuje? Što označava skraćenica DOM?

To je samo mali dio osnovnih pojmova koje moraju znati svi profesori, nastavnici predmeta struke i ravnatelji srednjih strukovnih škola, koje od jeseni kreću u veliku reformu.

Modularna je nastava ono najvažnije što će nastavu u strukovnim školama u novoj školskoj godini razlikovati od dosadašnje.

Suradnja s poslodavcima

O toj temi razgovaramo s dvoje osječkih srednjoškolskih ravnatelja dobro upućenih u tu temu, ujedno edukatora i članova mobilnih timova, koji obilaze srednje škole diljem Hrvatske i sudjeluju kao predavači na stručnim skupovima, prenoseći svoje znanje i iskustvo kolegama.

Oni su mr. sc. Renata Petrović, ravnateljica Trgovačke i komercijalne škole “Davor Milas” iz Osijeka i dr. sc. Andrej Kristek, ravnatelj osječke Ugostiteljsko-turističke škole.

– Najvažnije su razlike u odnosu prema dosadašnjoj nastavi moduli i projektna nastava, koja će biti znatno naglašenija nego do sada.

Uz strukovne predmete, i općeobrazovni će predmeti biti koncipirani modularno. Svaka škola mora imati kurikul ustanove za strukovno obrazovanje.

To je svojevrsna osobna iskaznica škole, po kojoj će se škole razlikovati. Naglasak je bio na razgovorima s poslodavcima i ti su razgovori bili kvalitetni i sadržajni.

Pitali smo ih što im treba i poslušali ih. Tako sada imamo detaljan popis svih poslova i kompetencija potrebnih za uspješnost u nekom zanimanju.

Također, definirali smo prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje kvalifikacije, što se iskazuje u CSVET bodovima (Hrvatski sustav bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja).

Bodovi su kao ocjene koje pokazuju koliko ste napredovali u učenju. Upravo je ta suradnja s poslodavcima i zaokret prema tržištu rada bit modularne nastave – objašnjava ravnateljica Petrović.

Renata Petrović / Foto Zdenko Pušić

Dodaje kako će učenici prvog razreda općeobrazovne predmete učiti iz novih udžbenika, a udžbenika za strukovne predmete još nema.

Ali zato su u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) osmislili aplikaciju za provjeru znanja učenika (DOM – dodatni obrazovni materijali).

– Sve će biti spremno do početka nove školske godine. Učenici ne moraju strahovati, jer bit će manje predavačke nastave, više praktičnog rada i individualnog i skupnog rada učenika.

No ovo ljeto definitivno će biti radno za nastavno osoblje i ravnatelje strukovnih škola – zaključuje ravnateljica Petrović.

Foto Gojko Mitić

Slaganje rasporeda

Malo se lakše diše u Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek. “Mi smo jedna od osam škola u Hrvatskoj, a četiri nas je iz ugostiteljsko-turističkog sektora, u kojoj se modularna nastava eksperimentalno provodi tri godine, od toga dvije godine za zanimanje slastičar”, kaže ravnatelj Kristek.

Dodaje da sada, uz teorijsko, imaju i praktično znanje o modularnoj nastavi, što je prednost u odnosu prema školama koje nisu bile u eksprimentalnom programu.

“Iako u nekim školama strahuju od toga kako će modularna nastava izgledati u praksi, razloga za strah nema. Kurikuli su napisani, dakle sve ono bitno je posloženo, iako još ima neriješenih pitanja, ali njih rješavamo ili ćemo ih riješiti u suradnji s nadležnim institucijama i resornim ministarstvom.

Mnoga se važna pitanja vezana uz modularnu nastavu postavljaju na stručnim skupovima i za mnoga smo već našli rješenja”, objašnjava naš sugovornik.

Andrej Kristek / Foto Gordan Panić

Ono pak što bi moglo stvarati probleme jest kako složiti raspored, jer strukovni se kurikul sastoji od tri dijela: općeobrazovnog, obveznih strukovnih modula i izbornih strukovnih modula. Svaka škola određuje broj sati, odnosno postotak svakog od ta tri dijela.

– Smatram da je modularna nastava pozitivan korak naprijed. Učenici bolje reagiraju, jer nema više klasične nastave, rade nešto novo, nastava se više ne održava samo u školi nego i na brojim drugim mjestima vezanim uz njihovu struku, a pismeni ispit nije više mjerilo.

I, što je najvažnije, učenici su prioritet u ovoj reformi. Imamo pozitivne reakcije i učenika i nastavnika, a gradivo je usmjereno k stjecanju kvalifikacije određenog zanimanja, primjerice kuhara.

Dakle, usmjeravamo učenike prema struci, cilj nam je osposobiti učenika da je spreman odgovoriti potrebama tržišta rada – ističe ravnatelj Kristek.

I zaključuje: “No, također, traži se marljivost i odgovornost učenika, stalno se provjeravaju znanja iz prethodnog modula. I da razriješimo jednu famu – hrvatski jezik i matematika imat će veći broj sati, a strani jezik manji, no to se može nadoknaditi u izbornim modulima. Dakle, učenici neće biti zakinuti, nego će steći nova znanja i iskustva.”

Primjer torte u modularnoj nastavi

“Primjerice, učenici imaju zadatak izraditi tortu. Bitno je da je svaki učenik upoznat s cijelim procesom prizvodnje, a ne da jedan učenik zna napraviti samo biskvit, drugi nadjev, a treći ukrasiti tortu.

Usto, pri izvođenju modularne nastave nužna je suradnja nastavnika, pa tako učenici mogu naučiti kako se sastojci za tortu izgovaraju na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku”, objašnjava ravnatelj Kristek.