U ime Kluba HDZ-a ocijenila kako je predloženi proračun na lošim temeljima, da su smanjenja rashoda koja predviđa »tek na papiru«, te da porezno, posebno nakon povećanja PDV-a, dodatno opterećuje, umjesto rasterećuje gospodarstvo i građane
ZAGREB Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu danas je u saborskoj raspravi podržala većina klubova – potporu su uz vladajuću koaliciju dali SDSS i klub nacionalnih manjina, HDSSB je potporu uvjetovao prihvaćanjem amandmana kojima traže više novca za poljoprivredu, dok su se protiv proračuna izjasnili HDZ i Hrvatski laburisti.
Jadranka Kosor je u ime Kluba HDZ-a ocijenila kako je predloženi proračun na lošim temeljima, da su smanjenja rashoda koja predviđa »tek na papiru«, te da porezno, posebno nakon povećanja PDV-a, dodatno opterećuje, umjesto rasterećuje gospodarstvo i građane. »To me podsjeća na rečenicu Branka Grčića, danas potpredsjednika Vlade, u jeku sučeljavanja u predizbornoj kampanji – ‘kada bi objavili što bi napravili ako dođemo na vlast tko bi za nas glasovao’. Da je Kukuriku koalicija najavila povećanje PDV-a, da će hrvatske obitelji prosječno godišnje izgubiti 2000 kuna zbog većeg poreznog opterećenja, možda bi i rezultati izbora bili drukčiji«, poručila je Kosor. Veće porezno opterećenje, upozorila je, najviše će pogoditi najsiromašnije, »i to će biti harač puta tri, a za neke možda i harač puta šest, što će se vidjeti do kraja godine«.
Mi jesmo lijevo liberalna vlada, mi smo socijalno osjetljivi ali ‘na kraju dana’ mora postojati fiskalna odgovornost, poručio je premijer Zoran Milanović u završnom obraćanju nakon rasprave zastupničkih klubova o proračunu. “Mora se znati koliko se ima, što se troši i na što se troši te u tom smislu svi mi moramo biti na određeni način konzervativni“, rekao je Milanović dodavši međutim kako, po društvenim vrijednostima, on osobno nikada neće biti konzervativan, no kada je novac u pitanju onda, kazao je, konzervativan znači biti odgovoran.Moramo jako paziti kako raspolažemo s novcem koji danas nemamo da bismo ga stvorili i sutra imali, ocijenio je premijer Milanović dodavši kako ovaj proračun ne podilazi nikome.“Nismo se posebno obraćali niti jednoj socijalno ili interesnoj skupini i slali joj poruke ‘Posebno nam je stalo do vas’ ili ‘Mislimo na vas’“, rekao je dodavši kako žele biti pravedni prema svima. Naravno ne možemo udovoljiti svakome i moramo imati nekakve kriterije, rekao je dodavši da onaj tko želi udovoljiti baš svakome neće udovoljiti nikome. U tom smislu poručio je da nemaju favorite.Drago mu je, rekao je, što je danas bila jedna civilizirana rasprava, s malo polemiziranja i vrlo malo podmetanja. “To je normalno u politici i vjerujem da ćemo za godinu dana vidjeti što smo napravili“, naglasio je. Ocijenio je također i kako je ovo bila jedna od najmirnijih rasprava o proračunu koju je gledao dodavši kako je “sada većem broju ljudi puno toga jasno“ što je, po njegovom mišljenju, dobra osnova za raditi posao.Osvrćući se na Milanovićevu izjavu kako je ovo bila jedna od najmirnijih rasprava o proračunu Jadranka Kosor (HDZ), ispravljaljući netočan navod, Milanoviću je poručila da je to protumačio na pogrešan način. “To je zato što se mi i u opoziciji znamo ponašati državnički“, poručila je Kosor Milanoviću.
Najavila je da će HDZ podnijeti amandmane na proračun – iako svjesni, kako je rekla, da ih vlast neće prihvatiti – kojima je namjera, naglasila je, ispraviti propuste u Vladinoj pripremi proračuna. Čelnica HDZ-a ponovila je kako je proračun na prihodovnoj strani za 1,5 milijardi kuna precijenjen, a na rashodovnoj strani za isto toliko podcijenjen, dok je Vladi zamjerila i očekivanje ušteda u javnom sektoru, poput smanjenja rashoda za prekovremeni rad, iako sa sindikatima još nije ni počela pregovarati. Da je prekovremeni rad gotovo nemoguće ukidati, posebno u javnim službama, ilustrirala je primjerom – kada bi netko u 16,30 nazvao policiju i prijavio pljačku, a policajac bi odgovorio kako mu je upravo završilo radno vrijeme.
Na prozivke iz HDZ-a odgovorio je premijer Zoran Milanović, poručivši sa saborske govornice kako je predloženi proračun realan, a »nije imaginarij nobelovaca«, te ponovivši stav Vlade da ukupno porezno opterećenje nije veće i da je Vladina kalkulacija dobra za Hrvatsku. »Ja sam racionalni optimist, a nadam se da vi niste pesimist«, poručio je Jadranki Kosor, koja mu je odgovorila da je i ona optimist.
Dragutin Lesar rekao je da Hrvatski laburisti neće podržati proračun, niti podnositi amandmane, jer ih, kazao je, Vladin prijedlog nije uvjerio da se učinilo sve što se moglo i trebalo. Proračun, kao ni prošli tjedan izglasan paket poreznih zakona, nije, dodao je, uvjerio ni rejting agencije, »koje neki zovu reket agencije i one doista često iz političkih razloga reketare pojedine države, a koje kažu Zakon o radu je vaš krimen, to je vaš najveći grijeh i ako to ne promijenite srušit ćemo vam rejting«. Ni Lesar ne vjeruje da će novo porezno opterećenje značiti i veće porezne prihode u proračunu, a Vladi zamjera i povećanje rashoda za rad Banskih dvora za 56 milijuna kuna, izostanak hrabrosti za suzbijanje sive ekonomije, te nelikvidnosti, odnosno tvrtki koje ne plaćaju svoje obveze prema državi. »To su perači novca i utajivači poreza«, poručio je. Lesar se osvrnuo i na najave iz Banskih dvora da će mijenjati Zakon o radu (ZOR), pozivajući vladu da uredi model tržišta rada.
Igor Dragovan je u ime Kluba SDP-a rekao kako Vlada proračunom pokazuje da Hrvatskoj nudi novi smjer koji će zaokrenuti negativni trend te pokazati odgovornost prema građanima, gospodarstvu, prema djeci i umirovljenicima, ali i međunarodnim financijskim institucijama. »Nedostatak političke volje, odlučnosti pa ako hoćete i znanja, obilježavali su proračune proteklih dugih osam godina, a posebno protekle tri kada je kriza već debelo poharala Hrvatsku«, poručio je HDZ-ovcima, za razliku od kojih, kazao je, nova vlast ima političku volju i odlučnost. »Dok su drugi tražili put do puta, čini se da je dobar smjer pred nama, poručuju oni koji odlučuju o našem rejtingu. Drugi odlučuju jer smo se samo doveli u tu situaciju, točnije dovela nas je vlada koja nas je samo zaduživala dok je tražila spomenuti put«, poručio je Dragovan.
Istupajući u ime Kluba HNS-a, Jozo Radoš je kao glavnu prednost proračuna ocijenio smanjenje deficita s 15 na manje od 10 milijardi kuna, čime Hrvatska, naglasio je, ulazi u »mastriške« kriterije. »Po prvi put u 20 godina imamo proračun koji je manji od prethodnog, za to je trebalo imati snage i odlučnosti«, naglasio je Radoš. To je, dodao je, proračun štednje i razvoja, a na temelju te dvije komponente ima i svoj socijalni karakter. Nitko, naglasio je Radoš, ne može u ovom trenutku dati egzaktan odgovor na pitanje je li proračun održiv, ali ova je Vlada, istaknuo je, preuzela odgovornost da će ga uspjeti održati, unatoč dugu od 46 milijardi eura, deficitu od 15 milijardi, omjeru radnik-umirovljenik od 1,2 naprema 1, te pokrivenosti uvoza izvozom od 60 posto. »U takvim okolnostima ostvariti održivost proračuna neće biti jednostavno, ali vjerujem da će Vlada svojim mjerama to ostvariti te održati projekcije do 2015. kada bi ubirali plodove tih mjera«, poručio je Radoš.
Damir Kajin (IDS) smatra da je proračun realna podloga za predstojeće godine, s ciljem održanja hrvatskog kreditnog rejtinga. Nije, rekao je, nikakav »nevjerni Toma« kada ne dijeli optimizam Vlade da će 2012. završiti s gospodarskim rastom od 0,8 posto, ali i naglasio kako Vladi treba dati potporu za donošenje proračuna i pratećih mjera. »Godina 2012. bit će jedna od najtežih od 1995. i na tome ne treba zavidjeti Vladi. To će biti godina otrježnjenja«, poručio je Kajin, koji kao glavni cilj Vlade smatra održavanje proračuna kako je planiran, odnosno da se do kraja godine izdrži bez rebalansa.»Toga se bojim. Treba dati potporu Vladi i učiniti sve kako bi se osiguralo da ovaj proračun bude i konačan proračun za 2012.«, naglasio je Kajin.
Silvano Hrelja (HSU) rekao je kako model za izlazak iz krize mora biti svojevrsni kompromis, uz zadržavanje socijalne i razvojne komponente, ali i na način da ni prihodovna ni rashodovna strana više »ne mogu po starom«. Naglasio je kako je proračun za umirovljenike povećan te da će »nakon dvije gladne godine« u travnju biti usklađivanja mirovina, izrazivši nadu da će 2012. biti posljednja godina u kojoj će 25 tisuća građana plaćati tri posto zdravstvenog doprinosa.
Proračun će podržati i SDSS, u čije je ime Milorad Pupovac izrazio nadu da će proračun izdržati u okvirima u kojima je i planiran, a ne bude li tako, naglasio je, treba ozbiljno razmišljati kome se i gdje još može rezati i na kojoj stavci se još mogu povećavati prihodi. Nužnim drži konsolidaciju države i ravnomjerno raspoređivanje tereta na sve u društvu, uključujući i financijske institucije »koje još uvijek imaju povlašteni položaj u cijelom procesu«. »Ako se odlučilo rezati tamo gdje je najteže, u zdravstvu ili školstvu, onda očekujemo da imamo snage rezati i tamo gdje u rukama imaju medije i financijski sustav, jer država mora voditi računa o svom narodu«, rekao je Pupovac.
HDSSB, pak, potporu proračunu uvjetuje prihvaćanjem njihovih amandmana kojima traže više novca za poljoprivrednu proizvodnju te projekte u Slavoniji i Baranji. Dinko Burić (HDSSB) zamjerio je premijeru Zoranu Milanoviću da je ovim proračunom pokazao kako se ne drži riječi koje je dao nakon stupanja na tu dužnost – da će se zalagati za ravnomjerni razvoj svih hrvatskih regija, s posebnim naglaskom na Slavoniju i Baranju. U HDSSB-u su, naglasio je, svjesni kako je došlo vrijeme da se više ne može živjeti na dug, te su spremni na rezove, ali ne, kazao je, da se najviše uzima poljoprivredi kao glavnoj privrednoj grani u Slavoniji. »Za Slavoniju i Baranju ovaj prijedlog proračuna na tragu je narodne izreke – sirotinjo i Bogu si teška«, poručio je Burić, pozivajući Vladu da prihvati HDSSB-ove amandmane. »U Banskim dvorima promijenila s kuharica i više se ne priprema krumpir salata. Iskreno se nadam da od vaše kuhinje građani neće imati grčeve«, poručio je Burić.
Za Nedžada Hodžića (Kluba nacionalnih manjina), proračun pokazuje kako je vlada svjesna krize, te da smanjenjem rashodovne strane šalje poruku da bi se sa daljim trošenjem proračunskih sredstava brzo približili grčkom primjeru. Poželio je da proračun bude ostvaren te da se puni u planiranim okvirima, a potrebnim smatra iznalaženje načina kako da više od 10 milijuna turista godišnje potroši u Hrvatskoj što više.
Osvrćući se na izlaganja predstavnika klubova, ministar financija Slavko Linić naglasio je kako će se efikasnost naplate poreznih prihoda dobro odraziti na povećanje prihodne strane u proračunu, najavivši skoro (idući tjedan) upućivanje u Sabor zakona o financijskom poslovanju. Tim će se zakonom, naglasio je, za još 36 mjeseci odgoditi naplata obveza prema državi, ali na način da će porezna uprava i druge službe u ovoj godini popisati sve dužnike, te nakon toga na neplatiše reagirati blokadama i stečajevima. »Od tog trenutka počinje potpuno drugačiji tretman naplate. Tijekom ove godini uvodi se novi način efikasne naplate prema dužnicima i, nažalost, micanje s tržišta svih onih koji ne plaćaju «, poručio je Linić.
Vlada će, dodao je, pred Sabor izaći i s cjelokupnom dinamikom državnih investicija po njihovoj vrijednosti, rokovima i nazivu, a kojima je cilj ostvariti 0,8 postotni gospodarski rast u ovoj godini. »Reforme u ovoj godini značit će sigurnost stavaka na potrošnji u proračunu, kao i realnost brojki na rashodovnoj strani«, istaknuo je ministar, najavivši kao mogućnost uvođenje novih poreza, poput onog na nekretnine koje nisu u funkciji.
