Foto Davor Kovačević
Imamo potpuno poštovanje za institucije kojima su u Hrvatskoj na čelu izabrani dužnosnici, kaže Koren
povezane vijesti
Veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Gary Koren u razgovoru za naš list govori o situaciji na Bliskom istoku nakon što su SAD i Izrael 28. veljače započeli vojnu operaciju protiv Irana.
Kako komentirate izjave predsjednika Donalda Trumpa da se rat s Iranom bliži kraju? S druge pak strane postoje njegove izjave, ali i informacije iz uglednih medija, da bi rat mogao trajati mjesecima, moguće i duže.
– Ima puno dezinformacija i pogrešnih shvaćanja. I to se može očekivati i u budućnosti. Ono što je rekao predsjednik Trump možda jest realistično, a možda je samo želio zbuniti Irance. Nije na meni da komentiram izjave američkog predsjednika. U svakom slučaju, mi ćemo poštovati što god SAD odluči. Mi smo, naravno, jako dobro koordinirani i jako dobro surađujemo na političkoj i vojnoj razini.
Energetski rat
Neki ugledni američki mediji, među kojima je i Wall Street Journal (WSJ) donose vijesti da najbliži savjetnici predlažu Trumpu da što prije završi rat kako bi se izbjegle posljedice koje bi mogao uzrokovati dramatičan porast cijena nafte i ostalih energenata koji dolaze s Bliskog istoka.
– Ponekad naslovi više odražavaju osobna mišljenja novinara. Ne tvrdim da je to slučaj i za ovaj tekst o kojem govorite, ali događa se. I ne odražavaju nužno ono što govore politički čelnici, već predstavljaju neku vrstu onoga što priželjkuju oni koji pišu tekstove, bez obzira naginju li oni u političkom smislu lijevo ili desno. Naravno, ne tvrdim da novinari, pogotovo oni koji se bave vojnim analizama, nemaju sposobnosti. Ali siguran sam da Bijela kuća ima najbolje ljude koji daju različite savjete za i protiv. I oko toga koliko rat košta i koje je značenje produženja rata, što će se vjerojatno i dogoditi ako rat ne prestane odmah ili za nekoliko dana. Siguran sam da proces donošenja takvih odluka nije nimalo lagan. Mi u Izraelu postupamo na isti način. Slušamo što kažu saveznici i prijatelji. Bilo je sve puno drukčije prije 100 godina. Ali mediji u cijelom svijetu definitivno odražavaju neku vrstu različite realnosti koju morate uzeti u obzir. To je, naprosto, stvarnost ratova 21. stoljeća koji se velikim djelom vode i u prostoru informacija.
Navodno su ti savjetnici zabrinuti ne samo zbog cijene nafte, nego i zbog izbora za Kongres krajem godine, kao i rasta nepopularnosti rata među američkim građanima.

Foto Davor Kovačević
– Naši prioriteti su sada u tome da pokušamo analizirati ono što se događa u Iranu. Ili ono što se događa u Bejrutu i diljem Libanona. Što namjerava Hezbolah. Naravno, ozbiljno uzimamo u obzir što govore naši prijatelju u SAD-u. Pratimo tamošnje vijesti, medije i, naravno, događaje. Naš je fokus na ratu. Iranci napadaju zemlje zaljeva. Iranci napadaju naftnu infrastrukturu. Oni prijete da će prekinuti tijek nafte. Naravno, oni tako postupaju da povećaju pritisak na zapad. Naravno da je to povezano s cijenama energije. Ovo je i energetski rat. Energija je u nekom smislu oružje. To se događalo i u prošlosti. Da vas podsjetim na Jomkipurski rat nakon kojeg su zemlje OPEC-a uvele naftni embargo zapadu kako bi ga natjerale da pritisne Izrael. Sada je situacija više-manje ista. Ne očekujte od mene da procjenjujem jesu li Iranci mudri ili ne. Ali siguran sam da ljudi u Bijeloj kući znaju što rade i što se događa. Želim naglasiti i to da su operacije SAD-a i Izraela također u interesu Europe. Ako iranski režim opstane…
…hoće li?
– Pričekajmo. To je proces. Naravno, postoje stvari koje mi jako priželjkujemo. Sudeći po izjavama koje dolaze i od dužnosnika u Bruxellesu, u interesu je i Europe da se narodu Irana da prilika da odluči što će biti budućnost njegove zemlje. Hoće li ona ostati pod vlašću teokratskog fanatičnog režima ili će se, što se nadamo, promijeniti. Ako režim opstane, što je najgori slučaj, sada s novim vođom – koji je vjerojatno samo preslika njegovog pokojnog oca, možda čak i manje racionalan – to će biti jako loša vijest. Cijene će se vjerojatno vratiti na normalu, ali to znači da prijetnja neće nestati. I to ne samo za nas. Naravno, možda ljudi koji žive, ne znam, na Sjevernom polu, ne osjećaju previše da su pod prijetnjom. Ali za nas to je pitanje opstanka. Znate, ljudi koji viču da žele »smrt Americi« i »smrt Izraelu«, to zaista tako i misle. Pod uvjetom da nitko ne viče »smrt Europi«, Europljani su više zabrinuti za cijenu energije. Ne krivim ih zbog toga. Ali govorim kako mi razmišljamo. Govorim o stvarnosti s kojom smo suočeni.
Prijetnje uništenjem
Ne bi li to trebala biti neka vrsta procesa. Tijekom pregovora, Iranu su postavljena dva glavna uvjeta. Prvi je bio da potpuno prekine bilo kakav razvoj nuklearnog oružja, ali drugi je bio da moraju odustati od projektila.
– I od podupiranja svojih proxyja, kao što su Hezbolah u Libanonu, hutisti u Jemenu, Hamas u Gazi i šijitske milicije u Iraku.
Da. Ali da su Iranci pristali da se riješe projektila, u tom bi slučaju oni bili potpuno bez ikakve obrane kada je u pitanju ne samo Izrael, nego i neke druge zemlje.
– Ali mi nismo nikad napali, a da u pitanju nije bio neki stvaran povod. Mi nemamo problem s iranskim narodom. Iranski režim je stvorio ovu situaciju. I sad oni žele ishod u kojem postaju potpuno imuni. To znači ne samo imunitet od budućih napada, nego također nekažnjivost, tako da budu sposobni da naprave štogod žele. Jer nitko se više neće usuditi napasti državu koja ima nuklearno oružje, kao što je to slučaj sa Sjevernom Korejom.
Ali govorimo o projektilima. Izrael je najveći suparnik Irana na ovom području, ali on ima problema i s nekim drugim zemljama. Da su to prihvatili, ostali bi gotovo potpuno razoružani.
– Iran je sagradio terorističku mrežu i razvio sposobnosti koje štite režim i daju mu priliku da prijeti drugima. To je osjećaj koji imaju svi iranski susjedi, pogotovo danas. Ali postoji i jedna velika razlika. Naime, drugim se iranskim susjedima ne prijeti uništenjem kao što se prijeti Izraelu. Skandiranje »smrt Izraelu« može se svakodnevno čuti na trgovima Teherana i drugih iranskih gradova. To je tako otkako je ovaj režim došao na vlast.
U ovom trenutku ovo je pitanje moguće i suvišno. Ali ipak – postoji li ikakva mogućnost da Izrael i aktualna vlast u Iranu ikada postignu neki strateški kompromis koji bi donio stabilnost i mir na Bliski istok.
– Mi se nećemo žaliti, nećemo se protiviti ako će biti bilo kakvih znakova odmrzavanja, odnosno zatopljavanja u Teheranu. Nekakvih promjena u pozitivnom smislu koje bi umanjile apetit Irana za bilo kakvu agresivnost na području Bliskog istoka ili za pokušaje nametanja susjedima kako se moraju ponašati ili što bi morali raditi. Zašto ne? Najvažnija bi stvar svakako u svemu tome trebala biti – prekid stalnog pozivanja na uništenje Izraela. I da se vratim na vaše prethodno pitanje. Zašto oni uopće trebaju dalekometne balističke projektile ako im, kako oni govore, trebaju samo za obranu? Zašto im trebaju projektili koji imaju domet 2.000 ili 2.500 kilometara, i štoviše, zašto im treba uran obogaćen na razine za vojne potrebe, što je potpuno nepotrebno za »mirnodopski« nuklearni program, koji je sam po sebi suvišan u zemlji koja ima druge najveće rezerve nafte i prirodnog plina na svijetu?
Poštovanje prema Hrvatskoj
Što očekujete od novog iranskog vjerskog vođe?
– Čini se da nije ništa manje radikalan od svog oca. Dosad nije nastupao u medijima. Nismo imali prilike vidjeti puno njegovih izjava, ali uzimajući u obzir njegovo obrazovanje, čini se da su ga osobno izabrali njegov pokojni otac i Revolucionarna garda. Izabralo ga je radikalno krilo u iranskom vodstvu. Stoga sve to ne izgleda previše pozitivno. Ali imajući na umu da smo zajedno s našim američkim saveznicima urušili značajan dio iranskih vojnih sposobnosti, ponajviše kada su u pitanju balistički projektili, svari idu dobro. Baš sada nastavljamo »lov« za tim oružjem, od kojeg smo već uništili oko 50 posto. Nastavljamo napade i na iranski nuklearni program. Ovog tjedna smo bili jako koncentrirani na sjedišta iranskog režima, zapovjedna mjesta, policijske stanice, kampove Basidža, milicije koja je brutalno napala prosvjednika prije nekoliko tjedana, i njihove kontrolne točke. I nastavit ćemo s tim. Radimo najbolje što možemo. Ne smijemo zaboraviti ni Hezbolah kojim se također bavimo. Ne smiju se zaboraviti ni hutisti koji su zasad prilično suzdržani, ali se svakog trenutka mogu uključiti u rat. Mi se isto tako jako nadamo da bi vojska Libanona mogla razoružati Hezbolah. Ne znam što će se dogoditi pa ne želim nagađati kada i kako će se rat završiti. Možda će to biti ubrzo, možda će potrajati tjednima. Zaista ne znam. Da nije postojala egzistencijalna prijetnja, ova se operacija možda ne bi ni dogodila. Ali u trenutku kada je naša obavještajna zajednica izašla s jasnom slikom o onome što Iranci rade od lipnja prošle godine, bilo je jasno u kom smjeru stvari idu. Radimo sve što možemo da ih lišimo njihove vojne moći.
Iran i oni koji ga podržavaju citiraju intervju američkog veleposlanika u Izraelu Mikea Huckabeeja koji je prije nekoliko dana otvoreno govorio o tome da će SAD podržati Izrael u projektu stvaranja Velikog Izraela. Koliko su takve izjave štetne za sam Izrael?
– Gledajte, nije na meni da komentiram izjave američkog veleposlanika u Izraelu. On je veliki prijatelj Izraela već desetljećima. Kao što je i predsjednik Donald Trump veliki prijatelj Izraela. Pretpostavljam da ono što je veleposlanik Huckabee rekao odražava njegovu osobnu pozadinu kao istaknutog pastora.
Kako komentirate situaciju u kojoj u Hrvatskoj Vlada podržava operaciju Izraela i SAD-a protiv Irana, dok predsjednik Republike govori da je to kršenje međunarodnog prava?
– Imamo potpuno poštovanje za institucije kojima su u Hrvatskoj na čelu izabrani dužnosnici. Vi ste snažna demokracija. Jako smo sretni što Hrvatska živi u miru, što ste članica NATO-a. Podržavamo članstvo Hrvatske u OECD-u. Imamo odlične odnose. Imali smo nedavno jako uspješan posjet ministra obrane Ivana Anušića. Očekujemo da će se takvi odnosi nastaviti.
Svatko se mora sam baviti svojim tamnim stranama povijesti
Od srpnja prošle godine i koncerta Marka Perkovića Thompsona u Hrvatsko traje, blago rečeno, žestoka društvena rasprava o temama koje svoje izvorište imaju u Drugom svjetskom ratu. Koji je vaš komentar kao veleposlanika Izraela?
– Ne želimo se miješati u unutarnju hrvatsku politiku. Ljevica, desnica, centar – svašta se koristi u političkoj utakmici protiv političkih protivnika. To se nas ne tiče. Ako stotine tisuća ljudi vole glazbu tog pjevača, što se tu može. Ali mi, naravno, ne možemo zaboraviti tragičnu povijest, ne samo za nas, ne samo za Židove. Savršeno dobro znamo tko su bili počinitelji, tko su bili junaci, tko su bili spasitelji. Ali reći da je to u ovom trenutku naš glavni prioritet, definitivno nije. Svaka država se mora sama baviti svojim, da tako kažem, tamnim stranama povijesti. Puno je dobrih stvari ovdje napravljeno. Imamo povjerenje u pristup Vlade tom pitanju. Stvari se, naravno, mogu poboljšati. Isto se može reći i za druge europske države. Gotovo da i nema države u Europi u kojoj nije postojala suradnja s nacistima. S druge strane, obični ljudi su zaokupljeni svakodnevnim životom. Zahvalni smo Hrvatskoj i na jako dobrom predsjedanju IHRA-om, kao i na trudu na pripremanju učitelja i profesora kako da obrazuju učenike o holokaustu. Ali opet moram naglasiti, naši prioriteti su sada vezani za egzistencijalnu prijetnju gdje druga strana, Iranci, planiraju još jedan holokaust. I Hamas, kao iranski proxy, je posvećen uništenju Države Izrael. Stoga očekujemo da će ljudi posvetiti puno više pažnje toj neposrednoj izraelskoj brizi.