Sud EU-a proglasio se nenadležnim

Konvertirani krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača

Aneli Dragojević Mijatović

Foto DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL

Foto DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL



RIJEKA  Odlučujući o pravu na obeštećenje po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije, Sud EU-a zaključio je da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača. Iz Hrvatske udruge banaka odmah su priopćili da je ovakva odluka Suda Europske unije potvrdila stajalište HUB-a da je »u Hrvatskoj ‘slučaj Franak’ specifičan u odnosu na druge države Unije s obzirom na to da je u Hrvatskoj konverzija provedena zakonskim rješenjem, koje je bilo obvezujuće za banke, a dobrovoljno za potrošače«. Sud je, navodi HUB, »zaključio da se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, odnosno, u hrvatskim okolnostima, na odredbe sporazuma o konverziji sklopljenih u skladu s pravilima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015«.



– Podrazumijeva se da je nacionalni zakonodavac svojom intervencijom uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, te je takva odluka u skladu s već postojećom sudskom praksom, ističu u HUB-u. Podsjećaju da je 94 posto korisnika CHF kredita dobrovoljno konvertiralo svoje obveze. Navedenim zakonskim rješenjem banke su, kažu oni, »u cijelosti snosile trošak konverzije, u ukupnom iznosu od 7,5 milijarda kuna čime je ostvaren jednakopravni položaj dužnika na način da se položaj korisnika CHF kredita izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit u EUR«. Imajući u vidu prethodno navedeno, bilo kakvo dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu, smatra HUB.


– S obzirom da je na nacionalnoj razini odlukama Vrhovnog suda RH, a sada i presudom Suda EU već odlučeno o zakonitosti provedene konverzije, pitanje valjanosti konverzije i njezinih učinaka na restituciju potrošača više ne bi trebalo biti predmetom raspravljanja pred sudovima, smatraju u HUB-u.
Udruga Franak je priopćila da se odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima seli na Vrhovni sud.




– Mi obeštećeni nismo i Vrhovni sud mora donijeti jedinu pravilnu odluku, a to je da vještačenjem na sudovima moraju biti utvrđena naša prava, jer pravnim mačem bez matematičkih izračuna nije moguće presjeći i utvrditi je li konverzijom postignuta ravnoteža prava i obveza između potrošača i banaka, zaključuje Franak.