"EDT Conference"

KONFERENCIJA RIJEČKOG EKONOMSKOG FAKULTETA Vujčić: Potpora eurozoni raste jer ljudi vide koristi

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Od rujna prošle godine do veljače ove potpora euru u Hrvatskoj porasla je s 58 na 63 posto, a rasti će još jer nam je porastao rejting, a smanjili se rizici, kaže Boris Vujčić. Očekuje rast BDP-a od skoro 3 posto u ovoj godini, a s optimističnim projekcijama slaže se i Saša Drezgić, dekan riječkog Ekonomskog fakulteta

OPATIJA Hrvatska narodna banka očekuje da će naš BDP u ovoj godini rasti gotovo 3 posto, što je povećana prognoza u odnosu na raniju projekciju od 1,5 posto.
To je rast dvostruko manji no lani, ali u relativnom smislu, u odnosu na zemlje eurozone, te u odnosu na globalno usporavanje, riječ je o vrlo dobroj izvedbi, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji riječkog Ekonomskog fakulteta pod nazivom “EDT Conference – Economics of Digital Transformation” koja se i ove godine održava u Opatiji.


– Revidirali smo prognozu naviše prvenstveno stoga što je s jedne strane realizacija prvog kvartala bila bolja od lani predviđane, jer je krajem prošle godine postojao npr. čak i strah od recesije, što se nije ostvarilo.


Uz to, energetska kriza bila je blaža no se očekivalo, pa smo vidjeli da je već prvi kvartal bio bolji od predviđanog, a naši modeli pokazuju da će i drugi kvartal biti vrlo snažan, i sa sada već vrlo jasnom slikom turističke sezone vidimo da će i ona biti najbolja do sada, te jača od onoga što se oćekivalo.


Ta revizija prognoze BDP-a događa se dakle prvenstveno zbog rasta usluga, što je posljedica nečega što se događa globalno, rotacije potražnje od roba prema uslugama, i tu je Hrvatska jedna od zemalja koja ima od toga najviše koristi, pojašnjava guverner.




Na pitanje o eventualnom utjecaju tehničke recesije njemačkog gospodarstva na naše, kaže da ne očekuje da će to utjecati na nas.


Rotacija potražnje


– Tu se radi upravo o tome: Njemačka je među zemljama koje su više pogođene tom rotacijom potražnje koju sam spomenuo, od roba prema uslugama, jer oni prvenstveno ovise o potražnji za robama, a Hrvatska je dakle tu na strani onih zemalja koje time profitiraju, pojasnio je Vujčić.


Istina je, kaže, da s rastom potrošnje raste i uvoz, što je i inače svojstveno za domaću ekonomiju, međutim, raste i izvoz, pogotovo usluga, pa u svojim projekcijama HNB očekuje i nešto viši suficit na tekućem računu platne bilance. Isto tako, dodaje, i priljev fondova EU ostati će snažan ove i iduće godine.


Vujčić se osvrnuo i na prvih šest mjeseci u eurozoni, pa kaže da nam se povećao rejting, a smanjili rizici. Na prvu euroobveznicu koju je Hrvatska izdala po ulasku u eurozonu kamatna stopa je bila nešto viša od 4 posto, što smatra “povoljnim zaduživanjem u ovim uvjetima”.


Guverner veli i da se potpora euru povećala pa je tako prema ispitivanju javnog mnijenja prije ulaska u eurozonu, u rujnu prošle godine, bila na 58 posto, a u ponovljenom ispitivanju u veljači ove godine, dakle odmah nakon ulaska u eurozonu, potpora euru porasla je na 63 posto.


– To je u skladu s onim što smo vidjeli i kod drugih, da nakon ulaska zemlje u eurozonu potpora raste, jer oni koji su se bojali da će ulazak u eurozonu dovesti do snažnog porasta cijena, vide da se to ipak ne dogodi i potpora onda raste.


Iako je oko trećine ispitanika još uvijek protiv, očekujemo da će se i to smanjiti, odnosno da će u Hrvatskoj potpora euru i dalje rasti, prema 80 posto, opisao je Vujčić.


Dekana Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Saša Drezgić također smo pitali o ekonomskim projekcijama u idućem razdoblju.


Drezgić se slaže da su najnovije projekcije rasta, gdje je on s ranijih 1,6 do 1,9 posto, povećan prema 3 posto, ispravne, jer je, navodi, trend u gospodarstvu dobar.


– Ako se ovakvi trendovi nastave, te ako ne dođe do nekog dodatnog šoka na strani ponude, nepredviđenih okolnosti vezanih za ratna zbivanja, geopolitičke odnose i slično, možemo i dalje biti optimistični, misli Drezgić.


Konferencija se posebno bavila i odnosom monetarne i fiskalne politike u uvjetima rastuće inflacije, pa smo Drezgića pitali, kakva bi trebala sada biti fiskalna politika, a da bi monetarnoj pomogla u borbi protiv prije svega perzistentne inflacije.


On kaže da je nekakav zaključak do kojeg se došlo, da nositelji naše monetarne i fiskalne, odnosno financijske politike, imaju jednak stav: da se oprezno ipak ide prema jednoj restriktivnijoj monetarnoj, ali i fiskalnoj politici kako bismo izbjegli posljedice povećane inflacije zbog čega bi, kaže, kasnije možda morali povlačiti i puno oštrije poteze, a time onda možda i riskirati recesiju.


Digitalna transformacija


– Možda je bolje sada malo i pogriješiti, u vidu većih kamata i nekih restrikcija u budžetu, da bi kasnije bilo lakše. Pomalo u šali smo ovdje rekli, između dvije pogreške bolje je izabrati manju.


Ne radi se tu o smanjenju javne potrošnje, sada je i ne smanjujemo zbog priljeva fondova EU, no ono što smanjujemo je onaj dio alokcije koji ide iz naših poreza.


Taj dio je ustvari zamijenjen sredstvima EU-a. U tom smislu moramo voditi računa da ostvarujemo uštede u okviru državnog proračuna, da taj suficit iskoristimo za smanjenje javnog duga, što će nam trebati, odnosno dobro doći kasnije, u situaciji neke buduće recesije.


Što se tiče potpora, konsezus je da bi ih pomalo trebalo početi napuštati jer uzrokuju distorziju na drugim segmentima. Potreban je dakle jedan tranzicijski put prema napuštanju takvih mjera, ali i uvođenju nekih koje bi možda bile blaže za tržište.


Građane to ne bi trebalo pogoditi jer imamo rast plaća, realnog dohotka, i još uvijek neke mjere na snazi, opisao je Drezgić.


Kaže da je tema konferencije o digitalnoj transformaciji pogođena jer se sve više vidi koliko je razvoj umjetne inteligencije važan za sve sustave.


Tim više je zanimljivo se time baviti jer je, navodi Drezgić, uočeno da će razvoj umjetne inteligencije više pogoditi visoko plaćene poslove, nego nisko plaćene poslove, jer može npr. zamijeniti neke poslove u sektoru usluga.


Konferencija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci okupila je brojne sudionike iz cijelog svijeta, a na ovogodišnoj je poseban gost Romain Duvalvoditelj za strukturne reforme i savjetnik za ekonomska pitanja u MMF-u.