Čak i kad bude uredbe, i nakon što komunalci vjerojatno poskupe uslugu, dio otpada neće imati kamo jer sustav nije kompletan / Foto: S. DRECHSLER
U nabavu nove opreme je unatrag tri godine u Hrvatskoj uloženo više od pola milijarde kuna, no gradovi i općine i dalje čekaju uredbu – naputak temeljem kojeg mogu napraviti nove cjenike odvoza otpada
ZAGREB » Danas istječe punih osam mjeseci otkad je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatvorilo javnu raspravu o Uredbi o komunalnom otpadu, no do Vlade, otkud bi pak konačno trebala krenuti u primjenu, ona još nije stigla. Riječ je o uredbi koja bi svim gradovima i općinama u Hrvatskoj napokon trebala dati smjernice kako organizirati i naplaćivati sakupljanje i odvoz otpada, odnosno primarnu selekciju otpada na kućnom pragu.
»Kroz koji tjedan«
Zakon o održivom gospodarenju otpadom donesen je prije gotovo dvije godine, a uredba koju predviđa morala je biti napravljena najkasnije lani u srpnju. U nabavu nove opreme – kamiona, spremnika za otpad i ostalog je unatrag tri godine u Hrvatskoj uloženo više od pola milijarde kuna, no gradovi i općine i dalje čekaju uredbu – naputak temeljem kojeg mogu napraviti nove cjenike odvoza otpada. Svi su oni već od 1. siječnja ove godine trebali imati zaokružen sustav, a zašto uredba kasni, nije poznato. Ona bi, odgovorili su iz Ministarstva zaštite okoliša, na Vladu trebala stići »kroz koji tjedan«, što se predviđalo i prije više mjeseci.
U međuvremenu, ima i svijetlih primjera koji čak i u administrativnoj »žabokrečini« pokušavaju napraviti nešto dobro. Crikvenica, odnosno njeno komunalno poduzeće »Murvica«, i inače pionir u selektiranju otpada i raznim drugim ekoinovacijama, radi na projektu u kojem će od građana i tvrtki sakupljati zeleni, vrtni otpad, pretvarati ga u drvenu sječku, sušiti je te njome, pojašnjava direktorica »Murvice« Sonja Polonijo, grijati gradsku sportsku dvoranu. Nova bi peć, s biomasom kao gorivom, dvorani trebala značajno smanjiti mjesečni trošak grijanja na struju koji sad iznosi oko 30.000 kuna. Križevci na isti način već griju svoju sortirnicu otpada, a uskoro će i još neke objekte.
Obaveza selekcije otpada u Hrvatskoj, na papiru, postoji već deset godina, no kako selektiramo tek oko 15 posto otpada, može se slobodno reći da je takva obaveza dosad bila mrtvo slovo. Hoće li gradovi i općine uvesti pravičan sustav odvoza i naplate, zahvaljujući kojem će građani koji budu selektirali otpad zaista i uštedjeti, ne može se predvidjeti, no činjenica je da vrijeme curi.
»U pretpristupnim smo pregovorima s EU-om dogovorili ciljeve odvajanja otpada koje moramo ispoštovati, inače ćemo plaćati skupe penale. Nama se u komunalnim društvima čini da se puno više energije troši na to da EU uvjerimo kako zapravo ne kasnimo, umjesto da sustav ”mrkve i batine”, u kojem će građani odvajati otpad jer im se to isplati, što prije zaživi. Penali koje će nam EU naplatiti su naša budućnost, samo je pitanje hoće li nam na naplatu stići prije ili kasnije«, može se čuti od samih komunalaca koji čekaju uredbu.
Sporni kapaciteti
I dok kapaciteta za prihvat i recikliranje, primjerice, staklenog ili plastičnog otpada, u Hrvatskoj ima dovoljno, nije uopće jasno čemu će se uopće sakupljati biootpad – kuhinjski odnosno zeleni vrtni otpad, kad neće imati kamo na oporabu. U cijeloj Hrvatskoj ima tek sedam malih kompostana, nedovoljnih i za potrebe grada veličine Splita, nema niti jedne spalionice otpada, a Fondu za zaštitu okoliša, kako tamo odgovaraju, dosad se za subvenciju za gradnju kompostane javila samo jedna zainteresirana tvrtka. Drugim riječima, čak i kad bude uredbe, čak i nakon što nam komunalna poduzeća zbog nabave nove opreme vjerojatno poskupe uslugu, dio otpada neće imati kamo jer sustav nije kompletan. Ove bi godine s radom trebali krenuti županijski centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštjun, no ostale se tek očekuje, pri čemu im je zadnji rok 2018. godina.
