Testiranje ideje regionalizacije

Komadina protiv Pule: A da sjedište regije bude - Čabar?

Tihana Tomičić

Ako je cilj ovakvog određivanja sjedišta ureda državne uprave razvijanje manjih gradova u odnosu na prirodne centre regija, ako je cilj da se netko zaposli u nekoj manjoj sredini, onda postavljam pitanje: zašto Pula za regiju broj IV., kad je Pula već dovoljno razvijena, zašto ne na primjer Gospić ili Čabar? Evo, Gorski kotar je desetkovan. Možda bi se netko i doselio u Čabar da ondje može naći dobro radno mjesto - ironizira prijedlog Komadina



Uštede – ključna riječ druge polovice mandata ove Vlade – mogle bi biti glavnim razlogom za početak regionalizacije Hrvatske na mala vrata koju kroz prijedlog izmjena Zakona o sustavu državne uprave, što se upravo nalazi na raspravi između dvaju saborskih čitanja, predlaže ministar uprave Arsen Bauk.


   Kako je poznato, umjesto dosadašnjih 20 sjedišta državne uprave u 20 županija, Baukovo ministarstvo predlaže 5 sjedišta u 5 mogućih budućih adminitrativnih regija. Budući da sasvim očigledno želi izbjeći političke rasprave o ovoj temi koju želi predstaviti kao obično nomotehničko rješenje, a ne veliki politički zalogaj Kukuriku vlade, Bauk je odlučio izbjeći nazivanje novih regija bilo kakvim nazivima, već će ih numerirati brojevima od 1 do 5, a političke svađe o tome koje će mjesto biti sjedištem tih novih »virtualnih« regija izbjeći idejom da sjedišta ne budu nužno najveći gradovi već gradovi drugi po veličini, kako bi se država razvijala i zapošljavala ravnomjerno – za Istru, PGŽ i Liku ne Rijeka već Pula. Pritom je ideja da se sjedišta uopće ne navedu u samom zakonu već naknadnim postupcima – očito kako bi se u Saboru izbjegla i ta svađa.


   Potpuno je jasno o kojih se pet regija radi – Dalmaciji, Istri sa Rijekom i Likom, Slavoniji, te centralnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Grad Zagreb je specijalnog statusa).




   No, taj pokušaj Bauku i ne ide najbolje jer su se političke prepirke ipak već dogodile – iz HNS-a poručuju da prijedlog nije kvalitetan jer ne nudi cjelovito rješenje adfministrativne »regionalizacije« već samo parcijalno donosi smanjenje broja državnih ureda, dok ostatak službi ostaje van tog sustava; iz IDS-a pak poručuju da Istra uvijek mora ostati jedinstvena i cjelovita regija i da se oni neće ni sa kim vezati; a riječki SDP-ovci ljute se na Bauka jer Rijeka neće ostati prirodni centar regije kao najveće mjesto već će to biti Pula. Stavove IDS-a o cjelovitosti Istre posebnom deklaracijom jednoglasno je, i uz glasove SDP-a, donijela i Skupština Istarske županije, a IDS-ov zastupnik Valter Boljunčić jasno je rekao u Saboru kako bi se, ipak, prije trebali dogovoriti o podjeli na regije, a tek potom o područjima i sjedištima državne uprave.


   – U izmjenama Ustava 2001. odvojili smo državnu upravu od regionalne, odnosno od lokalne i područne samouprave. Nema nikakve potrebe da do nove regionalizacije državna uprava prati regionalnu podjelu Hrvatske, odgovorio mu je na to SDP-ov šef Odbora za Ustav i politički sustav Peđa Grbin.   

Ukidanja županija


I Laburisti su protiv nove regionalizacije, uz tvrdnju da se radi o novoj koncentraciji: »Ukida se veliki dio upravnih cjelina državne službe i koncentrira se, sada je to sasvim izvjesno iako Vlada i vladajuća koalicija to ne žele javno priznati, ide se prema uvođenju pet regija koja će sa sobom zasigurno donijeti ukidanja županija, i ne smijemo ljude obmanjivati i lagati da to nije tako. Možemo se praviti ćoravi pokraj zdravih očiju, ali ovime se šalje jasna poruka. Donijeta je politička odluka da se Hrvatska reorganizira u pet regija. Točka«, rekao je Dragutin Lesar. 


Ništa manju galamu nije za očekivati ni u Baukovoj Dalmaciji gdje bi Split izgubio primat, a profitirao bi Zadar.


   I HNS i IDS kao članovi vladajuće koalicije traže da se o sjedištima državne uprave odlučuje u Saboru, pa čak i SDP-ova Ingrid Antičević-Marinović napominje da nema nikakvog razloga da se ta sjedišta »skrivaju od javnosti«.


   Odmah čim se u javnosti počelo govoriti o ovom prijedlogu, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel poručio je ministru Bauku da bi se onda možda moglo razmisliti da se i njegovo ministarstvo negdje preseli:


   – Nemam ništa protiv reorganizacije ureda državne uprave što je bilo i logično za očekivati nakon provedene reorganizacije carine i najavljene reorganizacije pravosudnih tijela, a što bi za posljedicu prije svega trebalo imati ujednačavanje u postupanju svih tijela državne uprave i povećenje njihove efikasnosti. Osobno smatram da bi sjedište trebalo ostati u Rijeci kao najvećem gradu i za to ću se zalagati. Naravno, u protivnom možemo otvoriti raspravu zašto sjedište u drugom najvećem gradu, a ne u trećem, ili možda u četvrtom ili petom. Istu raspravu bi mogli onda otvoriti i o sjedištu Ministarstva uprave ili nekog drugog – rekao je Obersnel u našem listu.


   A nakon saborske rasprave, župan Zlatko Komadina poručuje mu pak da možda Pula kao sjedište i nije najbolje rješenje, te da bi možda centar mogao biti – Čabar.


   – Ako je cilj ovakvog određivanja sjedišta ureda državne uprave razvijanje manjih gradova u odnosu na prirodne centre regija, ako je cilj da se netko zaposli u nekoj manjoj sredini, onda postavljam pitanje: zašto Pula za regiju broj IV., kad je Pula već dovoljno razvijena, zašto ne na primjer Gospić ili Čabar? Evo, Gorski kotar je desetkovan. Možda bi se netko i doselio u Čabar da ondje može naći dobro radno mjesto – ironizira prijedlog Komadina.   

Kriterij politički


Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, SDP-ov Peđa Grbin, kao Istrijan, ipak navija za Pulu:


   – Službeno to ne mogu nikako potvrditi, jer će se sjedišta ureda potvrditi tek nakon usvajanja zakona u Saboru. Ali, Rijeka doista nema razloga za ljutnju ako sjedište bude u Puli. Osim toga, kako je objasnio zamjenik ministra Zoran Pičuljan, uz modernu tehnologiju nije ni bitno gdje je sjedište ureda, napominje Grbin.


   Potpuno je jasno da ovakvim svojim prijedlogom, na kojega je zbog ušteda prisiljen, ministar Bauk pokušava apriori doskočiti svim mogućim političkim protivljenjima, umanjiti raspravu o »detaljima« kao što su nazivi i sjedišta novih regija, i stvoriti kakvu-takvu osnovu za buduću regionalizaciju Hrvatske, koja će sigurno uskoro postati nužnost. A svi znamo da je to u Hrvatskoj jedna od dugotrajnijih političkih rasprava, o kojoj se govori još od prvog tuđmanovskog ustroja iz 1993. godine, pa je utoliko Baukov posao još više sizifovski. Hoće li uspjeti u onome što nikome drugome dosad nije uspjelo, pitanje je – jer za to će mu biti potreban barem još jedan mandat. Naime, kako se neslužbeno tumači, »prava regionalizacija« neće se dogoditi za vrijeme mandata ove Vlade, dakle nikako ne do 2015. godine, ali nakon sljedećih izbora, ako SDP ponovno osvoji vlast, sigurno će se morati ukidati 20 županija i uvesti moderniji, europski sustav državne i lokalne uprave upravo kroz smanjivanje broja jedinica. A dotad će se sustav testirati kroz ovo prvo birokratsko rješenje.


   Zanimljivo je da, koliko god želio izbjeći politizaciju ove teme, na kraju i sam ministar Bauk priznaje da će odluka biti politička:


   – I vi i ja znamo da će kriteriji na kraju biti politički. Ovaj zakon govori o organizaciji 2800 službenika, a na način sličan ovome koji mi predlažemo za državnu upravu već funkcioniraju Porezna uprava, HZZO, upravni sudovi… Sjedište svih tih institucija je, za Dalmaciju, u Splitu. Mi ćemo negdje imati sjedište, no za sada nismo nikakve prijedloge stavljali u ovaj prijedlog, bit će dovoljno vremena da se o tome raspravi. Osobno, nemam ništa protiv toga da ta sjedišta ne budu u većim gradovima nego negdje drugdje. I ponavljam, ovo nije ni najava ni nenajava reforme teritorijalnog ustrojstva lokalne samopurave. Župani će i dalje biti župani, a županije županije – kazao je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prije nekoliko dana Arsen Bauk.


   Na pitanje o tome kolike će se financijske uštede postići ovom reorganizacijom, Bauk navodi da će ušteda biti, ali neće biti krucijalne.


   – Uštedjet ćemo na zajedničkim službama, plaćama voditelja i njihovih zamjenika kojih sad neće biti 20 nego pet, a ovime nije predviđeno da se zapošljava veći broj novih ljudi. Mi smo i dosad imali mogućnost zapošljavanja u okviru propisa. Umirovit ćemo dio službenika sa srednjom stručnom spremom, a to će otvoriti prostor da se u državnu službu zaposle mlađi i obrazovaniji kadrovi. Naši su uredi organizirani po odsjecima i razmatramo mogućnosti da sjedišta odsjeka odnosno službi budu u drugim gradovima, a ne u onome gdje bude sjedište ureda – rekao je ministar.


   I njegov zamjenik u Saboru je zastupnicima tumačio isto to: »Sjedšte ureda nije odlučujuće za građane, za njih je važno gdje je jedinstveno upravno mjesto gdje će podnositi svoje zahtjeve«, rekao je zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan.