Photo: David Jerkovic/PIXSELL
U koloni su bili i pripadnici Hrvatske vojske, koji su nosili stjegove svih ratnih postrojbi koje su sudjelovale u obrani zemlje, policije kao i članovi brojnih povijesnih postrojbi odjevenih u tradicionalne odore
povezane vijesti
- Kći vukovarskog zapovjednika još traži oca: “Umrla je, a nije mi rekla gdje je”
- Gotovina: “Škabrnja i Vukovar su tragedije s početka Domovinskog rata kad je agresor bio jak i imao naoružanje”
- Plenković iz Kolone sjećanja: “Neće biti popuštanja prema Srbiji i Crnoj Gori, oni točno znaju što očekujemo”
Vukovarci se danas prisjećaju najtužnijeg dana u novijoj povijesti, kada je 18. studenoga 1991. nakon tromjesečnog otpora slomljena obrana već gotovo potpuno razrušenog grada, u kojem je agresor nakon zauzimanja nad braniteljima i civilima počinio mnogobrojne zločine.
Kako javlja HRT u Koloni sjećanja ove godine bilo je oko sto tisuća ljudi, koji su većinom stigli na groblje, gdje traje odavanje počasti žrtvama u Domovinskom ratu.
Oko 70.000 domoljuba okupilo se u srijedu u Vukovaru kako bi odali počast stradalima u obrani toga grada 1991. godine, potvrdile su vukovarske gradske vlasti.
U koloni sjećanja koja je prošla Vukovarom od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata nalazio se i državni vrh – predsjednik Republike Zoran Milanović te predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković koji su uz druga izaslanstva na groblju položili vijence i upalili svijeće.
Svetu misu na groblju je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić.
Kolonu su predvodili branitelji grada Vukovara i djelatnici vukovarske ratne bolnice kojih je od više od tisuću uoči agresije okupaciju grada dočekalo oko 250. Njih 18 ubijeno je 20. studenoga na Ovčari zajedno sa 182 drugih žrtava.
U Vukovaru su danas bili i sudionici 19. moto karavane Prevlaka – Vukovar koja se vozi u čast gradu heroju, a koja je ove godine okupila oko 1000 motocikala, što je do sada rekordan broj vozila koja sudjeluju u tom tradicionalnom bajkerskom događaju.
Vukovarski je vodotoranj danas otvoren za posjetitelje do 21 sat te brojni hodočasnici osim što sudjeluju u koloni sjećanja obilaze i ovaj simbol hrvatskoga zajedništva.
Obilježavanje 35. obljetnice vukovarske tragedije nastavlja se u večernjim satima programom Svjetlosna rijeka sjećanja – puštanjem svjetiljki Dunavom u spomen na ubijene i nestale hrvatske branitelje Vukovara, a današnji program završava programom Zvon za Vukovar u 18.11 minuta – oglašavanjem crkvenih zvona diljem Hrvatske u znak sjećanja na žrtvu Vukovara.
Kći vukovarskog zapovjednika još traži oca: “Umrla je, a nije mi rekla gdje je”
Na tisuće domoljuba iz svih krajeva Hrvatske, susjedne BiH i drugih zemalja u srijedu u Koloni sjećanja uz nacionalna obilježja prolazi vukovarskim ulicama odajući počast braniteljima i civilima stradalim u agresiji na taj grad u jesen 1991. godine.
Iz srednje Bosne u Vukovar je po prvi put došao 26-godišnji Tomislav. “Već godinama postoji ta želja, a ove se godine i ostvarila. Neizmjerno sam ponosan kada vidim koliko je ljudi danas u Vukovaru, a i ja sam među njima”, kazao je uzbuđeno dok u Koloni sjećanja prolazi pored Dvorca Eltz, koji danas izgleda reprezentativno nakon teškog stradavanja u ratu.
“Sve je obnovljeno, ali rane su još uvijek duboke jer tragamo za više od 300 naših sugrađana. I dok ih ne pronađemo nećemo biti mirni”, poručio je vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček.
Tridesetogodišnja Jelena iz Zadra kaže kako ne može pojmiti koliko je boli bilo te 1991. u razorenom Vukovaru, koji danas, 35 godina nakon okupacije, izgleda poput svakog drugog grada u Hrvatskoj.
“Pa i bolje”, kaže Zadranka dok korača u koloni koja prolazi gradskim ulicama do Memorijalnog groblja iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
Završen mimohod u Škabrnji
Mimohodom “Korak po korak” i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je u srijedu završeno obilježavanje 35. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.
Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.
Obnovljena Škabrnja je najveća pobjeda
Zadarski župan Josip Bilaver, koji je kao petogodišnjak svjedočio razaranju svoga mjesta, naglasio je kako mu je drago u Škabrnji vidjeti ljude iz cijele Hrvatske, ali i sve više mladih ljudi.
“Važno je da iz povijesti učimo i da se zlo koje se dogodilo tih dana nikada više ne ponovi. Nama koji smo iz Škabrnje i okolice sigurno je najteže i prisjećamo se tih trenutaka provedenih u podrumu i pokušaja izlaska iz Škabrnje”.
Za nas je ovo potresan dan, a s druge strane, raduje nas vidjeti obnovljenu Škabrnju u koju se vratio život, to je najveća pobjeda, kazao je Bilaver.
Mimohod „Korak po korak“, u kojemu su uz brojne građane bila izaslanstva Vlade, saborski zastupnici, predstavnici lokalne i regionalne vlasti zadarske i drugih županija, članovi braniteljskih i civilnih udruga i predstavnici političkih stranaka, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih branitelja i civila te hrvatski branitelji.
Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni su vijenci.
U Koloni sjećanja je i državni vrh, predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Kolonu predvode branitelji grada Vukovara i djelatnici vukovarske ratne bolnice, kojih je od više od tisuću uoči agresije okupaciju grada dočekalo oko 250. Njih 18 ubijeno je 20. studenoga na Ovčari zajedno s 182 druge žrtve.
Mnogi sudionici Kolone sjećanja nose nacionalna obilježja i oznake gradova i mjesta iz kojih dolaze poput Livna, Trogira, Pokupskog, Gospića.. Mogu se vidjeti i cijele obitekji s malom dijecom te puno mladih osoba.
Položeni vijenci
U spomen na hrvatske branitelje i civile poginule u agresiji na Vukovar 1991. u srijedu su podno spomenika na Memorijalnom groblju Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće.
Vijence je podno spomenika položilo i svijeću upalilo izaslanstvo branitelja Vukovara predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem.
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća počast žrtvi Vukovara odali su predsjednik Republike Zoran Milanović, izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem i Vlade na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem.
Vijence je položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije na čelu s županom Ivanom Bosančićem i Grada Vukovara koje je predvodio gradonačelnik Marijan Pavliček.
Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, dok će svetu misu za žrtve iz Domovinskog rata predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić.
Prije nego što su položeni vijenci i zapaljene svijeće, deseci tisuća sudionika obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su u Koloni sjećanja dugoj više od pet kilometara od vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” do Memorijalnoga groblja.
Hodajući gradskim ulicama i trgovima mnogi građani bili su ogrnuti hrvatskim zastavama, a sudionike kolone predvodili su hrvatski branitelji i djelatnici vukovarske ratne bolnice.
U koloni su bili i pripadnici Hrvatske vojske, koji su nosili stjegove svih ratnih postrojbi koje su sudjelovale u obrani zemlje, policije kao i članovi brojnih povijesnih postrojbi odjevenih u tradicionalne odore.
Plenković: ‘Vukovar je i dalje najveći prioritet Vlade’
U Vukovaru je i premijer Andrej Plenković.

Marko Seper/PIXSELL
“Dan je sjećanja na žrtve grada heroja Vukovara i Škabrnje. Velika obljetnica za hrvatski narod, sve branitelje, Vukovarce i Vukovarke. Lijepo je da će danas kolonu ponosa predvoditi liječnici i osoblje ratne vukovarske bolnice koja je bila utočište svima koji su u vrijeme miloševićevske velikosrpske agresije branili grad”, rekao je Plenković, dodajući da Vukovar i dalje ima svoje mjesto među najvišim prioritetima Vlade, a s tim će se i nastaviti, osobito u pogledu obrazovanja i osnaživanja grada.
Dodao je da se nastavlja s potragom za nestalima, dok su u mandatu njegove Vlade identificirani ostaci 343 nestale osobe.
“Dok ne pronađemo svih 1725, taj posao neće biti završen”, dodao je.
Kaže da Hrvatska, nažalost, ne dobiva u dovoljnoj mjeri informacije o nestalima iz Srbije.
Hrvatska još uvijek traži 1725 nestalih u Domovinskom ratu: “Na potezu je – Srbija”

Emica Elvedji/PIXSELL
“Očekujemo od nove vlasti u Srbiji da ozbiljnije pristupe tom problemu, što kod dosadašnjih vlasti nije baš bilo na razini”, rekao je Plenković.
Anušić: Neka vrate dokumente o nestalima
Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u srijedu u Koloni sjećanja u Vukovaru, 35 godina nakon pada grada, da Srbija mora dati dokumente o nestalima iz Domovinskog rata i proći katarzu zbog svojih zločina i zločinačkih politika iz devedesetih te da do tada razgovori nemaju smisla.
“Hrvatsku neka izbace iz svojih planova onih kakve su imali pa su spominjali drugo poluvrijeme. Neka vrate dokumente, neka daju dokumente o nestalima iz Domovinskog rata i onda možemo možda početi o nečemu i razgovarati. Do tada nema smisla”, rekao je Anušić u razgovoru za N1.
Upitan o naoružavanju Srbije i novoj vlasti u toj zemlji, rekao je da u Hrvatskoj znaju što Srbija radi te da je to jedan od razloga zbog kojih Hrvatska vojska jača svoj sustav. “Šta god oni rade, neka rade, imaju pravo to raditi, to je njihova država”, dodao je.
Nada se, kako je rekao, pomacima s novom vlašću, no prvi signali nisu dali puno nade. “Nisam ni optimističan ni pesimističan. Čekam da oni kažu nešto”, rekao je, dodavši da će se o boljoj budućnosti moći govoriti kada se Srbija izjasni o Domovinskom ratu, nestalima i zločinima.
“Hrvatska je uvijek bila ta koja je pružala ruku, Hrvatska je uvijek ta koja je bila nastrojena prijateljski, Hrvatska je uvijek ta koja je surađivala, to ćemo i dalje raditi, ali to ne ovisi o nama, to ovisi o njima”, poručio je.
Anušić, i sam dragovoljac Domovinskog rata, rekao je da je Hrvatska danas u naoružanju “svjetlosnu godinu” ispred 1991. “Da smo bili naoružani devedeset i prve godine kao što smo danas, rata ne bi niti bilo. Ne bi se usudili niti krenuti na nas, a i ako bi krenuli, to bi bilo gotovo za par sati”, rekao je.
Zbog izazovne i nepredvidive geopolitike Hrvatska se, prema njegovim riječima, mora znati obraniti, pa će se vojska nastaviti opremati, obučavati i naoružavati. Najavio je i jačanje materijalnog statusa i prava vojnika, ubrzanu modernizaciju oružanih snaga te veći angažman domaće obrambene industrije, koja će puno više raditi i za savezničke zemlje.
Nacionalna sigurnost je iznad svih političkih opcija
O odnosima s Uredom predsjednika Republike Zorana Milanovića rekao je da komunikacija nije otežana, nego je riječ o dvjema različitim političkim opcijama i pogledima na budućnost oružanih snaga, iako bi, kako je priznao, bilo lakše da postoji suglasje. “Ne trebate se zabrinjavati za nacionalnu sigurnost. Nacionalna sigurnost je iznad svih političkih opcija”, poručio je.
Govoreći o 1991., podsjetio je da su cestom kojom prolazi Kolona sjećanja na Ovčaru odvedeni i pogubljeni ljudi iz bolnice, među njima civili, 16-godišnje dijete i osobe od 70 do 80 godina. “Hrvatskoj se ne smije nikad više ponoviti ono što se dogodilo devedesetih godina”, rekao je.
Documenta: Sjećanje na žrtve ne koristiti za produbljivanje podjelaSjećanje na žrtve Vukovara ne treba koristiti za produbljivanje podjela i poticanje nacionalizma i netrpeljivosti prema manjinama, upozorili su u srijedu iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, pozvavši na dostojanstveno odavanje počasti svim žrtvama. “Nažalost, i ove godine uoči obilježavanja stradanja Vukovara svjedočimo podjelama i isključivim porukama koje otežavaju dostojanstveno odavanje počasti svim žrtvama”, navode u priopćenju povodom 35. obljetnice pada Vukovara. Sjećanje na žrtve ne smije biti opravdanje za daljnju militarizaciju društva, nego mora podsjećati na vrijednost i dostojanstvo svakog ljudskog života, važnost međusobnog poštovanja i odgovornost za izgradnju trajnog mira. Podsjećaju da je tijekom tri mjeseca opsade, koju su provodili JNA i srpske paravojne snage, ubijeno više od 3000 civila i branitelja, a nakon pada grada 18. studenoga 1991. stotine zarobljenih prošle su torturu, posebno u logorima i zatvorima na području Srbije, u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Šidu, Aleksincu i Nišu. Žalosti ih što su mnoga od tih mjesta danas nedovoljno poznata javnosti i neobilježena. Pozivaju da se ne zaborave žrtve ubijene ili nestale u mjesecima prije opsade, tijekom proljeća i ljeta 1991., većinom Vukovarci i Vukovarke srpske nacionalnosti, kao i njihovi sugrađani drugih nacionalnosti. Po podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatska još traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba. Sudbina 1341 osobe još se ne zna, a za njih 384 nije poznato mjesto ukopa. Na području Vukovarsko-srijemske županije traga se za 446 osoba, od kojih se nestanak i stradanje njih 320 povezuje s Vukovarom i prigradskim naseljima. U Documenti pozdravljaju intenzivniji rad na potrazi za nestalima, posebno ističući istraživanja na Petrovačkoj doli u Vukovaru, gdje su od 2022. pronađeni i identificirani posmrtni ostaci 38 osoba. Pozivaju nadležne institucije da razmotre otvaranje dodatnih područnih ispostava Uprave za zatočene i nestale, osobito ondje gdje se traga za većim brojem nestalih i gdje postoje saznanja o mogućim grobnicama. Ističu i važnost nastavka procesuiranja svih ratnih zločina, neovisno o nacionalnosti žrtava i počinitelja, te učinkovitije pravosudne suradnje Hrvatske i Srbije. |
Penava: Osjećaji ponosa i tuge
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je u srijedu, na Dan sjećanja u Vukovaru, da su kod svih koji vole taj grad i državu pomiješani osjećaji ponosa i tuge jer je, unatoč tolikim žrtvama, ostvaren cilj – samostalna, demokratska i slobodna hrvatska država.
“Ne može biti drugačije nakon tolikih žrtava, tolikog stradanja, a opet cilj je ostvaren”, rekao je Penava novinarima na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, 35 godina nakon pada grada.
Ustvrdio je da iz godine u godinu raste broj sudionika Kolone sjećanja, među kojima je velik broj mladih. “Činjenica da je grad prepoznat i od države, da je kroz zakonske odredbe i na svaki drugi način proglašen mjestom posebnog domovinskog pijeteta govori dovoljno za sebe”, rekao je.
Ocijenio je kako bi o tome jesu li svi zadovoljni ponajprije trebalo pitati hrvatske branitelje. “Mislim da je njima svima srce na mjestu što su ostvarili ponajprije slobodnu državu, a onda dočekali i priznanje od hrvatskog društva koje ih neizmjerno poštuje i cijeni svu njihovu žrtvu, tako to i treba biti”, rekao je.
Zahvalio je braniteljima, svima koji su došli u Vukovar te onima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i svijetu koji su sinoć ili će danas upaliti lampione u svojim prozorima.
“To je ta vukovarska Hrvatska. To je taj duh hrvatskog naroda. To je ono što se iskovalo u najtežim vremenima”, poručio je.
Upitan nada li se lakšoj suradnji sa Srbijom u traženju nestalih, Penava je rekao da se nada značajnim pomacima. “Relaksirala bi se situacija između dvije države i dva naroda u značajnoj mjeri”, rekao je.
Jandroković: ‘Treba učiti iz povijesti’
Oglasio se i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
“Sjećanja su snažna i očekujemo tu oko 100.000 ljudi koji će odati počast braniteljima, liječnicima i osoblju vukovarske bolnice i svim civilnim žrtvama, ubijenima i nestalima koje još tražimo. 35 godina je puno, a Vukovar ne samo da je simbol zajedništva, nego je i znak hrvatske borbe za slobodu i muke koju smo prošli kao narod. Treba se podsjetiti da smo slobodu platili krvlju i povijesne činjenice da su Vukovar rušili oni koji su nosili četničke kokarde, ali i zvijezde petokrake. Treba učiti iz povijesti i sjećati se žrtava”, izjavio je.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Turudić: ‘Frustrira me što još traje potraga za nestalima’
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić stigao je u Vukovar na Dan sjećanja, gdje se prisjetio događaja otprije 35 godina. Komentirao je koliko ga frustrira što još traje potraga za nestalima. Srbija od 2014. nikakve podatke nije dala po tom pitanju.
“Još se 320 ljudi traži i više od 1700 u cijeloj Hrvatskoj. Često smo ovdje na identifikaciji, najčešće na Petrovačkoj doli. Užasno je vidjeti ljude koji pate i 35 godina nakon”, komentirao je Turudić za N1 i naglasio da se nikada neće odustati od traganja, ali ni procesuiranja odgovornih za zločine.
Hajdaš Dončić i Benčić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.
“Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra”, rekao je Hajdaš Dončić.
Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.
“1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga”, kazao je.
Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.
“Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku”, dodao je.
Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.
“Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti”, rekla je.
Mnogi u Vukovar pristigli proteklih dana
Prema predviđanjima vukovarskih gradskih vlasti, u grad na Dunavu danas bi se trebalo sliti najmanje 100.000 domoljuba iz Hrvatske i drugih zemalja, od kojih su mnogi u Vukovar već pristigli proteklih dana. Neki su, poput Ines iz Livna, putovali cijelu noć kako bi jutros zauzeli mjesto ispred vukovarske bolnice.
„Dolazim u Vukovar na današnji dan unazad nekoliko godina i uvijek je osjećaj isti, velikog ponosa što smo u Domovinskom ratu izvojevali vlastitu državu, ali i tuge zbog ogromne cijene koju smo morali platiti“, kaže ta 35-godišnja Livljanka.
Slično razmišlja i 23-godišnji Matej iz okolice Zagreba, koji je u Vukovar s prijateljima stigao u utorak te je dan iskoristio za posjet mjestima stradanja Vukovaraca u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
„Danas od toga ništa ne bi bili u prilici vidjeti jer nam je najvažnije sudjelovati u Koloni sjećanja i proći putem od bolnice do groblja te hodnjom odati počast stradalim braniteljima i civilima. To je najmanje što možemo učiniti“, kaže dok zaogrnut hrvatskom zastavom iz centra grada s prijateljima hoda prema bolnici.
„Samo da kiše ne bude. A opet, i ako padne nema veze, izdržat ćemo. Nije to ništa spram onoga što su Vukovarci morali proći 91“, priča Matej pazeći da ne obori neki od nekoliko tisuća upaljenih lampiona koji gore s obje strane ceste.
Državni vrh u Koloni sjećanja
Njome će od bolnice do groblja proći sudionici Kolone sjećanja, među kojima bi trebali biti i predsjednik Republike Zoran Milanović te predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Brojni lampioni nalaze se upaljeni i u mnogim prozorima vukovarskih kuća i stanova. Po gradu se mogu vidjeti brojni štandovi s hranom, pićem i suvenirima, koji danas rade sukladno odluci gradskih vlasti da 18. studeni proglasi komemorativnim danom.
Na snazi posebna regulacija prometa
Zbog očekivanog dolaska velikog broja posjetitelja u Vukovaru je na snazi posebna regulacija prometa i dodatne sigurnosne mjere.
Grad Vukovar objavio je posebne upute za dolazak autobusima, radi izbjegavanja prometnih gužvi i što bolje organizacije dolaska i odlaska. Središte grada zatvoreno je za sav promet tako da se koriste alternativni pravci.
Posebne mjere odnose se i na zračni prostor iznad Vukovara. Hrvatska kontrola zračne plovidbe odredila je privremenu zabranu letenja danas od sedam do 16 sati iznad područja trase Kolone sjećanja, na pravcu od bolnice „Dr. Juraj Njavro“, preko Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata do Ovčare.