U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, u četvrtak 31. srpnja u Zagrebu će se održati svečani vojni mimohod.

U više od 20 postroja sudjelovat će oko 3.400 pripadnika Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatske gorske službe spašavanja, Pravosudne policije, Hrvatske vatrogasne zajednice, hrvatski branitelji, povijesne postrojbe te pripadnici savezničkih oružanih snaga.

Rezanje proračuna

Uz pješačke postroje, u svečanom vojnom mimohodu sudjelovat će motorizirani i mehanizirani postroji s više od 500 borbenih i neborbenih vozila, na nebu će biti izveden spektakularan letački program u kojem će sudjelovati više od 40 letjelica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Ministarstva unutarnjih poslova, od helikoptera i aviona do najsuvremenijih višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Istodobno s mimohodom održat će se i mimoplov Hrvatske ratne mornarice, koji će prikazati brodove i plovila različitih namjena, kao i ulogu i sposobnosti pomorskih snaga u sklopu hrvatskog obrambenog sustava.

U sklopu mimohoda, prikazat će se nova naoružanja i suvremena vojna sredstva, kao što su besposadna letjelica Bayraktar, tenk Leopard i mali borbeni dronovi, čime će se predstaviti tehnološki napredak i kontinuirano jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske.

Foto Davor Kovačević

Važno je, međutim, istaknuti kako je Hrvatska u proteklih 30 godina, nakon briljantne pobjede u Domovinskom ratu, ušla u fazu mira, ali i zanemarivanja obrambenog sektora.

Stoga se s pravom postavlja pitanje – zbog čega pobjednička vojska nije sustavno jačana. Umjesto modernizacije oružanih snaga, slijedilo je rezanje proračuna za HV, zanemarivanje i pasivizacija obrambene strategije.

Ključni sustavi naoružanja su zastarjeli, djelomice neodržavani, a ljudski resursi su ukidanjem služenja vojnog roka 2008. godine desetkovani, odnosno bez ozbiljne zamjene u obliku funkcionalne pričuve ili obrambene strategije. Vojska od 2000. gubi status, brojnost i sredstva, prate je brojne afere i uz kronični izostanak sustavne strategije pomaci prema NATO standardima su bili spori.

Danas HV broji oko 15.000 aktivnih vojnika i 20.000 rezervista, što je skromno u europskim razmjerima. Proračun je oko 1,5 milijardi eura ili 2 posto BDP-a, što je tek u rangu NATO minimuma.

Moderno opremanje i sustavna ulaganja počela su tek od 2016. nadalje, a nakon 2022. godine i agresije Rusije na Ukrajinu politika počinje shvaćati da »sigurnost nije besplatna«.

Dakle, geopolitička stvarnost i NATO pritisak natjerao je našu politiku da se u HV sustavno počinje ulagati nabavkom Rafalea, helikoptera Black Hawk, išlo se u modernizaciju samohodnih haubica PzH 2000, Patria nadogradnje, M2 Bradley, nabava Bayraktara, CAESAR-a, HIMARS-a.

Uloga politike

Je li se i koliko zakasnilo s ulaganjima u modernizaciju oružanih snaga i ide li ona u dobrom smjeru, pitali smo vojne stručnjake i analitičare. Stručnjak za sigurnost te informacijske znanosti i komunikologiju prof. dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« te predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, smatra da je jedna od »dobrih« posljedica katastrofalne ruske odluke o početku pune agresije na Ukrajinu, činjenica da su se mnogima na zapadu Europe otvorile oči i da su počeli shvaćati da od miroljubive ruske politike »nećemo, nećemo, nećemo…« stoji velikoruska agresivna politika koja negira pravo drugima na postojanje.

Gordan Akrap / Foto Igor Kralj/PIXSELL

– U tom smislu reorganizacije obrambenih i sigurnosnih kapaciteta, njihov razvoj, ulaganje u istraživanje razvoja novih obrambenih i sigurnosnih sustava i tehnologija s ciljem zaštite suvereniteta na kopnu, zraku, moru, kao i ispod mora te u informacijskom i digitalnom svijetu, otvara golem prostor za napredovanje, tvrdi Akrap, dodajući da je dobro to što je hrvatska Vlada, a ima tome nekoliko godina, shvatila što se događa i odlučila je povećati obrambeni proračun.

Napominje također da su hrvatske oružane snage dobile nove sposobnosti, znanja i tehnologije, ne samo kroz višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, nego i kroz dogovore u vezi s topničkim kapacitetima, pješačkim kapacitetima i gdje se posebno, koliko je to vidljivo, polaže nada i ulaže u razvoj nacionalne, obrambene i sigurnosne industrije.

Nespremna Europa

– To nije samo industrija za oružje, nego i sredstva koja se mogu koristiti u dvostrukoj namjeni, za civilnu i vojnu upotrebu, kako bi s jedne strane u civilnom smislu pomogli civilni život i civilni sustav, djelovanje i razvoj kapaciteta društva uopće, a s druge strane u slučaju potreba da se koriste za obrambene aktivnosti. Najbolji primjeri su razvoj i jačanje digitalnih sposobnosti, razvoj dronova, obrambenih sustava.

Tu je dosta dobro posloženo i idemo u dobrom smjeru, pogotovo ako se vidi u kojem pravcu ide razvoj proračunskih izdvajanja za obranu i sigurnost. Bitno je reći da je obrana dio ukupne sigurnosti.

Ne smije se izdvajati obrana od sigurnosti. To je ono što se govori cijelo vrijeme, ne ide pet posto za obranu, nego ide 3,5 posto za jačanje obrambenih, preventivnih i odvraćajućih kapaciteta, a 1,5 posto je za infrastrukturu i za jačanje ukupne sigurnosti, poručuje Akrap, ističući kako se ne smije doći u situaciju da u slučaju potrebe, bilo oružane snage bilo prva pomoć, ne stižu na vrijeme tamo gdje treba.

Kao zoran primjer navodi slučaj u vrijeme potresa na Banovini, kada su u ogromnom broju na to područje pohrlili volonteri i zakrčili ceste.

– Dogodilo se da su ceste bile zakrčene, a trebalo je, između ostaloga, evakuirati i sisačku bolnicu. Vatrogasne i medicinske postrojbe, policija i vojska, nisu mogle tim cestama ići onom brzinom kako je bilo shodno u kriznim situacijama.

Prema tome prometnice su izuzetno bitna stvar za sigurnost i otpornost svakog društva. Nisu to samo prometnice, već i zračne i pomorske luke. Digitalna sigurnost zračnih luka u smislu borbe protiv mogućih malverzacija, kao i otpornost u odnosu na besposadne sustave.

Posljednjih godina ima slučajeva gdje se kibernetičkim napadima utjecalo na sposobnost upravljanja zračnim prostorom na nekoliko zračnih luka. To je sve izuzetno bitno za sigurnost i otpornost sustava, zaključuje Akrap.

Europa je nespremna dočekala rat u Ukrajini koji je počeo 2014. a nastavio u punom obimu 2022. godine, smatra dr. Vilko Klasan s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Vilko Klasan

– Ukrajinski rat je pokazao kako će izgledati budući ratovi. Nisu to samo dronovi i protuzračna obrana, već i proturaketna, protudronska obrana. Mi prelazimo sa sovjetskog naoružanja na NATO kalibar i sad imamo jedinstvenu priliku modernizirati oružane snage.

Ono što slijedi za cijelu Europu je sigurno prilagođavati vojske. Vojska se uvijek snagom, naoružanjem, organizacijom i ustrojem određivala prema ratu, ili prema neprijatelju, prema prijetnji, odnosno prema ugrozi.

Sada je NATO jasno ocijenio da je neprijatelj Rusija, a kako oni ratuju vidi se u Ukrajini. Mi i cijela Europa moramo slijediti taj put, poručuje Klasan. Smatra kako Europi, ali čak i nama koji smo prije 30 godina imali rat, nedostaje vojnički duh.

Ljudi najvažniji

– Ovaj mimohod je dobra stvar da narod vidi što to čuva mir. Mi mimohodom slavimo, naravno, i pobjedu, mi smo je zaslužili, ali prvenstveno slavimo 30 godina mira.

Ako ljudima nije jasno što je to, neka pogledaju Ukrajinu. Stoljećima već postoji odrednica – da bi se očuvao mir, naoružaj se, najbolje se naoružati jer je to najbolji garant mira, naglašava Klasan.

Uvjeren je da Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ide u dobrom pravcu modernizacije oružanih snaga.

– Mi smo članica NATO-a, najvećeg vojnog saveza i naš je trend da se na Hrvatskoj vojsci sve više oslikava to naše članstvo. Imamo svoje obveze prema NATO-u, ali imamo i svoje nacionalne interese i između toga tražimo balans.

Naravno da se i na naoružanju Hrvatske vojske, pa kasnije na obuci, na doktrini i uporabnoj koncepciji, vidi da smo mi članica tog Saveza. Ono gdje mi trebamo brže ići su ljudi jer za najmoderniji avion ili tenk moraš imati ljude.

To znači sustav školovanja i promicanja da bi mogli slijediti taj napredak. Već sada se puno toga napravilo za naše djevojke i dečke u vojsci, ali ono što još moramo napraviti jest da vojska dobije svoje mjesto u društvu koje joj pripada.

U Domovinskom ratu vojska je bila ono u što se najviše vjeruje u društvu i vjerujem da je to još i sad jer vidim da je polako počeo rasti interes mladih za vojsku. Za to sam da im se još više poboljšaju uvjeti jer će to privući mlade.

Ljude treba adekvatno platiti, treba im osigurati i druge stvari, primjerice stambeno zbrinuti. U zadnje vrijeme napravljeno je puno toga, međutim, po meni postoji još prostora da se to poboljša, rekao je Klasan.

Vozilo Patria / Foto Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Prema njegovim riječima, još je nekoliko prioriteta na kojima treba hitno poraditi.

– Prije svega to je protuzračna obrana i to je »Ahilova peta« Hrvatske obrane. Na to upozorava i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte koji kaže da se za protuzračnu, proturaketnu i protudronsku obranu trebaju znatno povećati izdvajanja.

Sve je ovo dobro što smo do sada učinili, međutim, kako zaštititi energetsku mrežu, gradove, civilno stanovništvo, djecu. Što to Ukrajinci sada najviše traže – Patriote, raketne sustave za protuzračnu obranu. Prvo i najviše, strateška naoružanja, a mi smo to nažalost zapostavili, upozorava Klasan.

Upozorava i da Hrvatska kasni s pripremom cjelokupnog društva za obranu mira.

Uloga društva

– Društvo se mora osvijestiti da u rat ne ide samo vojska, već da u rat ide cijela država. Dakle, društvo se mora pripremati za rat. Mi nemamo dovoljno skloništa, ne nuklearno, već i ono obično sklonište.

Neka su zaključana, neuređena i tijekom vremena pretvorena u podrumske i druge prostore. Nije dovoljno da se vojska samo naoružava, bombe kada padaju, nažalost tomu svakodnevno svjedočimo u Ukrajini, ne padaju samo po vojsci već i po civilima, podsjeća Klasan, zaključivši kako smo nakon Domovinskog rata vrlo brzo zaboravili temeljne stvari i da nam se rat, nažalost, može ponoviti.

Iako se opremanje događa relativno kasno, planovi do 2030. i 2035. pokazuju ozbiljan zaokret, a uz pravi kontinuitet, Hrvatska bi mogla stvoriti moderno opremljenu, mobilnu i kredibilnu obrambenu silu, dostojnu svoje povijesti.

Današnji planovi do 2030. i 2035. predviđaju znatno veća ulaganja (3 posto pa čak i 5 posto BDP-a), vraćanje vojnog roka i stvaranje brze, moderne, visoko mobilne vojske u europskom standardu.

Elitno zrakoplovstvo u punom sastavu

U letačkom programu mimohoda sudjeluju zrakoplovi iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva: ZLIN Z 242 L, Air Tractor AT-802, Canadair CL-415 HRZ-a te avioni Pilatus PC-9 M u kojima će letjeti pripradnici akrobatske grupe Krila Oluje. Osim njih, bit će tu i helikopteri MUP-a te helikopteri HRZ-a: OH-58D Kiowa Warrior, Bell 206B JetRanger III, UH-60M Black Hawk, Mi-171Sh.

No prave zvijezde letačkog programa bit će višenamjenski borbeni avioni Rafale, koji na mimohodu sudjeluju prvi put. Rafale je dvomotorni višenamjenski borbeni avion 4,5+ generacije, proizvod francuske tvrtke Dassault Aviation.

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Opremljen je naprednim napadno-navigacijskim sustavima, elektronskim radarom novije generacije RBE2 uz visoku integraciju senzora i sustava samozaštite. Ima mogućnost korištenja širokog spektra naoružanja zrak-zrak i zrak-površina, što ga čini jednim od najboljih borbenih aviona današnjice.

Najveća poletna masa od 24.500 kilograma omogućuje mu da uz širok spektar naoružanja zrak-zrak i zrak-površina u kombinaciji s dodatnim vanjskim spremnicima goriva učinkovito provodi širok spektar borbenih zadaća u taktičkom radijusu od 1.800 kilometara.

Oklopljeno pješaštvo i borbena vozila Patria

Mehanizirani postroj čine pripadnici s borbenim oklopnim vozilima Patria kojima je opremljena Gardijska mehanizirana brigada HKoV-a. Patria je višenamjensko borbeno oklopno vozilo koje omogućuje brzu i zaštićenu taktičku mobilnost pješačke desetine na bojištu.

Foto arhiva NL

Osnovna zaštita vozila omogućuje protuminsku zaštitu te zaštitu od izravne i neizravne paljbe iz naoružanja do 12,7 mm. Opremljeno je daljinski upravljanom oružnom stanicom sa strojnicom 12,7 mm i automatskim bacačem granata 40 mm te automatskim topom 30 mm s integriranim protuoklopnim sustavom Spike.

Bradleyi i tenkovi M-84

Oklopno-mehanizirani postroj čine pripadnici, oklopna vozila i vojna oprema Gardijske oklopne mehanizirane brigade s borbenim vozilima pješaštva M2 Bradley i tenkovima M-84.

Foto MORH/T. Brandt

Bradley je glavni oružani sustav oklopno-mehaniziranih postrojbi OSRH. Odlikuje ga oklopna zaštita te top 25 mm Bushmaster i protuoklopni sustav TOW. Opremljen je i koaksijalnom strojnicom 7,62 mm.

Tenk M-84 borbeno je gusjenično vozilo s jakim oklopom, snažnim naoružanjem i visokim manevarskim svojstvima. Namijenjeno je uništavanju protivničkih oklopnih i drugih borbenih vozila te utvrđenog ljudstva.

U mimoplovu najvažniji brodovi mornarice

U akvatoriju Jadrana bit će plovni postroj sastavljen od brodova iz sastava Hrvatske ratne mornarice: raketne topovnjače, desantni brodovi minopolagači, ophodni brodovi i velike gumene brodice, na kojima su angažirani pripadnici Hrvatske ratne mornarice.

Foto MORH

Ophodni brodovi i velike gumene brodice namijenjeni su za provedbu nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru, zadaće traganja i spašavanja na moru te nadzor morskog ribarstva u sklopu Obalne straže.

Raketne topovnjače HRM-a namijenjene su za topničko djelovanje po ciljevima u zraku, po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima te po ciljevima na kopnu; nanošenje raketnih udara po protivničkim brodovima istisnine od 200 do 15 000 tona; polaganje ofenzivnih minskih zapreka te provedbu operacija pomorskog presretanja.

Topnički postroj – bog bojišnice

Postroj topništva čine pripadnici, motorna vozila i vojna oprema Topničko-raketne pukovnije i topničkih bojni gardijskih brigada Hrvatske kopnene vojske. Postroj čine vozila HMMWV, a njemačke samohodne haubice PzH 2000 155 mm, najnovije su topničko sredstvo u OSRH koje je namijenjeno za pružanje dalekometne paljbene potpore mehaniziranim i oklopnim postrojbama.

Foto arhiva NL

Samohodna haubica SH 122 mm S1 Gvozdika potječe iz sovjetske ere, a namijenjena je za uništavanje i onesposobljavanje protivnika u zaklonu i izvan njega.

U ovom postroju bit će i samohodni višecijevni lanseri raketa 122 mm M92 Vulkan i 122 mm BM-21 Grad te vozila MAN s haubicom 122 mm D-30, FAP s topom 130 mm iz sovjetske ere i FAP s haubicom 155 mm, koji su namijenjeni za nanošenje gubitaka protivniku, njegovo neutraliziranje i uništavanje izvan zaklona i u njima.

Pješački postroj – kralj bojišta

Mimohod će započeti sudjelovanjem hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, nakon čega će uslijediti službene zastave te ratne zastave i obilježja postrojbi Oružanih snaga RH i Ministarstva unutarnjih poslova.

Foto Davor Kovačević

U svečanosti će sudjelovati i pripadnici povijesnih postrojbi, kadeti, ročnici te pričuvnici, a mimohod će dodatno obogatiti i Antiteroristička jedinica Lučko, specijalna i interventna policija, kao i pripadnici Uprave za javni red i sigurnost te Uprave za granicu.

Svoj doprinos dat će i predstavnici Policijske škole »Josip Jović«, Ravnateljstva civilne zaštite te Pravosudne policije. Priključit će im se i članovi Hrvatske vatrogasne zajednice te pripadnici stranih oružanih snaga.

U mimohodu će biti predstavljene i poznate gardijske bojne – Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci, Sokolovi, Pume i Vukovi, kao i pripadnici Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Uz njih, sudjelovat će i Zapovjedništvo specijalnih snaga, Obavještajna pukovnija, Pukovnija vojne policije te Počasno-zaštitna bojna.