Punjenje blagajne

Koliko će država zaraditi od legalizacije bespravnih objekata?

Jagoda Marić

Novce će podijeliti država i lokalne vlasti, država bi mogla uprihoditi 2,25 milijarde kuna, a lokalci oko 750 milijuna kuna. O »podijeli plijena« Vlada će odlučiti u četvrtak



ZAGREB Država i lokalne vlasti mogle bi u sljedećoj godini podebljati svoje proračune za ukupno tri milijarde kuna, što će ih zaraditi na legalizaciji bespravno sagrađenih zgrada u Hrvatskoj.


S takvom se procjenom o financijskom učinku legalizacije bespravne gradnje barata u Banskim dvorima, potvrdilo nam je nekoliko izvora, ali uz ogradu da iznos ne mora biti točno tri milijarde kuna jer će on ovisiti o tome koliko će se ljudi doista odlučiti na legalizaciju svojih objekata i koliko će ih imati potrebne uvjete za to.


Ipak, naši izvori ističu da građani neće moći proći puno jeftinije i da će legalizacija oko 150 tisuća objekata biti najmanje tri milijarde kuna.   

Parkovi zaštićeni


Ukoliko Vlada ostane pri sadašnjem planu da državi pripadnu tri četvrtine tog novca, a da ostatak dobiju lokalne vlasti, to znači da će državni proračun od legalizacije bespravne gradnje zaraditi 2,25 milijardi kuna, dok bi lokalnim vlastima pripalo oko 750 milijuna kuna.




Međutim, ta prvotna zamisao iz zakona mogla bi se i promijeniti jer u vladi postoje i oni koji se zalažu da lokalnim vlastima pripadne više novca odnosno da se novac od legalizacije bespravne gradnje dijeli između države i lokalnih vlasti u jednakom omjeru. 


Kako će se podijeliti plijen od legalizacije bespravne gradnje trebalo bi postati poznato već u četvrtak na sjednici Vlade kad će se vidjeti i hoće li država dopustiti legalizaciju bespravno izgrađenih kuća i u zabranjenoj zoni unutar sto metra od obale mora. 


Zasad je sigurno da legalizacije u parkovima prirode i na poljoprivrednom obradivom i šumskom zemljištu neće biti, a plan je da se mogu legalizirati samo oni objekti koji su izgrađeni do 2009. godine. 



Prema sadašnjem nacrtu zakona zoni sto metara od mora kuće mogli legalizirati svi oni koji u njima i žive, odnosno oni koji u njima imaju prijavljeno prebivalište i one im ne služe za odmor. Država će navodno strogo kontrolirati da su vlasnici u tim kućama odranije, odnosno nakon gradnje prijavili prebivalište. Postoji mogućnost, kažu naši izvori iz Vlade, da se na kraju ipak onemogući legalizacija kuća, makar one bile i za stanovanje u zoni od sto metra od obale mora



 Zahtjeve za legalizaciju svojih kuća građani će najranije podnositi krajem ove godine, ili početkom sljedeće godine ovisno o brzini donošenja zakona, ali ako Vlada ne pokaže dosad neviđenu brzinu u donošenju propisa najveći dio novca u blagajne će se slivati u 2012. godini. 


  Otplata u obrocima


Nakon što Sabor potvrdi zakon Vlada će u roku od 60 dana donijeti pravilnike o naknadama, a potreban je i određeni rok u kojem će se vidjeti jesu li zahtjevi za legalizaciju opravdani. Nakon što država odobrio legalizaciju vlasnicu su dužni u roku od 30 dana uplatiti naknadu i to jednokratno.


Iznimno, će im se odobravati obročna otplata i to na najviše dvije godine. No, 30 posto naknade za legalizaciju morat će uplatiti odmah. Ako Vlada uspije do ljetnog zasjedanja Sabora, odnosno do 15. srpnja potvrditi zakon moguće je ipak da dobar dio te zarade uberu u proračun pred kraj godine, a stanje u proračunu će sigurno biti dobar motiv da se donošenje propisa i provođenje legalizacije ubrza.