Okrugli stol

Koje su stranke za, a koje protiv uvođenja građanskog odgoja u škole?

Hina

Photo: Robert Anic/PIXSELL

Photo: Robert Anic/PIXSELL



Dok Most smatra da u školama nije potrebno uvesti obvezni predmet građanskog odgoja jer je sustav ionako preopterećen predmetima, SDP i Možemo podržavaju tu ideju, a Centar smatra da bi ga bilo bolje ojačati kao međupremetnu temu, naveli su predstavnici stranaka na okruglom stolu u petak.


“Podržavamo ideju obaveznog predmeta u svim školama, čim ranije tim bolje u svim školama”, rekao je izvršni tajnik SDP-a Dalibor Prevendar na okruglom stolu “Treba li nam obrazovanje za demokraciju?” koji su organizirali Gong i GOOD inicijativa.


Te dvije organizacije zatražile su od političkih stranaka koje se natječu na izborima da se očituju o uvođenju Građanskog odgoja kao obaveznog predmeta, reformi obrazovnih programa koja dovodi do ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo i smanjenja opće-obrazovnih predmeta u strukovnim školama te spuštanja dobne granice za glasanje na 16 godina.




Prevendar drži da građanski odgoj kako danas egzistira nije ispunio sviju ulogu i treba ga organizirati na kvalitetniji način.


SDP smatra i da treba ići u smjeru smanjivanja dobne granice za glasanje, no da se proces treba dobro postaviti i analizirati. Također drže da bi društveni predmeti trebali biti u svim školama a njihovo moguće smanjenje u sklopu reforme obrazovnih programa u strukovnim školama predstavlja krivi smjer.


“Ne mislim da treba obavezni predmet građanskog odgoja. Realnost te ideje je da je sustav preopterećen i ne može podnijeti još jedan predmet”, kazala je Mostova Marija Selak Raspudić.


Što se tiče reforme predmeta u strukovnim školama, smatra da općeobrazovni predmeti moraju ostati sastavni dio kurikuluma. Poručila je i da je spuštanje dobne granice za glasanje šire pitanje koje se ne može odnositi na jedan izdvojeni društveni proces kao što je političko odlučivanje.


“Jesmo li zreli da idemo u tom smjeru – ne bih rekla, sutra da, no dozvolila bih da o tome imamo širu raspravu”, navela je uz opasku da nije sigurna da bi s time postigli veću izlaznost mladih.


S tim se ne slaže Marin Živković (Možemo) koji drži da smanjenje dobne granice za glasanje ide u smjeru povećanja izlaznosti. Mladi trebaju sudjelovati u izborima u trenutku kada uče o tom procesu, da se rano razvije navika sudjelovanja na izborima.


Drugi razlog je to što izlaznost mladih ima povratnu spregu prema strankama, da ih se natjera da se više bave tom populacijom, rekao je Živković. U prilog njihovog zalaganja za uvođenje građanskog odgoja u škole istaknuo je dobre rezultate koje imaju fakultativni predmeti u Zagrebu.


Ivana Fundurulić (Centar) drži pak da ne bi bilo dobro da se građanski odgoj uvodi sam za sebe nego kao dio cjeline. “Građanski odgoj je jako bitan i treba ga ojačati kao međupredmetnu temu”, kazala je.


Spuštanje dobne granice za glasanje može biti jedan od budućih koraka, no “sad se hitno trebamo pozabaviti kako mlade koji sad imaju pravo glasa zainteresirati za aktivnu participaciju u zajednici”.