Opjevan uspjeh

Koja je tajna epidemiološki zelene Istre? Evo kako to oni mogu, a drugi ne

Portal Novi list

Foto Glas Istre

Foto Glas Istre

Kako uopće objasniti veliku disproporciju između broja oboljelih u Istri i ostatku Hrvatske?



Istra i dalje ostaje jedina epidemiološki stabilna zona na čitavom europskom kontinentu, dok brojke zaraženih u Europi i ostatku Hrvatske rapidno rastu.


Ako je suditi po informacijama iz drugih dijelova Hrvatske, ispada kao da slušamo vijesti iz različitih država: ministar zdravstva Vili Beroš proteklog je petka upozorio da smo na rubu Rubikona te se moramo zapitati tko će nas liječiti.


Virus prodire među medicinsko osoblje u bolnicama, širi se u domovima umirovljenika, vojska ispred Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu podiže šatore, piše Deutsche Welle.




S druge strane, zazelenjena Istra na crvenoj karti Europe osvanula je na web stranicama belgijskog Ministarstva vanjskih poslova koje javlja svojim državljanima da u ovu regiju mogu slobodno putovati te se iz nje vraćati bez Covid testa.


Opjevana Istra


I njemački RTL ovih je dana opjevao Istru i njen uspjeh u borbi protiv koronavirusa pripisao činjenici da je ova regija od početka pandemije zatražila poseban položaj i poduzimala drastičnije poteze nego što je to činio ostatak Hrvatske.


To ne znači da virusa u Istri nema ili da ne raste broj zaraženih. Štoviše, ovog je petka evidentiran 21 slučaj oboljelih, a samo dan kasnije 32 (uz dva izliječena te 13 novooboljelih), što je još uvijek puno manje nego u drugim županijama.



U samoizolaciji je, iako negativan, završio i pulski gradonačelnik Boris Miletić, koji je lokalnom listu izjavio kako se osjeća dobro, ali i da ne dovodi u pitanje nužnost da bude u samoizolaciji. „U ovakvim situacijama svi moramo biti odgovorni”, izjavio je Miletić.


Znače li ovi posljednji slučajevi da se koronavirus ipak polako probija i u Istru koja, na koncu, usprkos svim mjerama, nije izoliran otok, već samo poluotok? I kako uopće objasniti veliku disproporciju između broja oboljelih u Istri i ostatku Hrvatske?


Dino Kozlevac, šef Stožera civilne zaštite Istarske županije, za DW kaže da se povoljna situacija ima zahvaliti prije svega dobro organiziranom sustavu civilne i zdravstvene zaštite, te drugih službi.


Dijagnostika u samo nekoliko sati


Pritom ključnu ulogu imaju epidemiolozi Županijskog zavoda za javno zdravstvo koji, kaže on, vrlo brzo nakon lociranja virusa pokušavaju rekonstruirati sve kontakte, stupiti u vezu sa svima koji su imali mogući kontakt sa zaraženim da bi čim prije odredili mjere i spriječili cirkulaciju virusa među populacijom.


Epidemiolozima puno pomaže laboratorij smješten u samom Zavodu, u kojem se dijagnostika obavlja u roku od samo nekoliko sati. Do tih epidemiologa, upravo zbog pojačanog rada na terenu, ovog vikenda nismo uspjeli doći.


Foto Milivoj Mijošek, Glas Istre


“Većina većina građana prihvatila je mjere i provodi ih od samog početka: nose maske u trgovinama, javnom prijevozu i ustanovama. Zbog toga nije bilo velike pojave bolesti, a ako bi se nešto i dogodilo, virus se locirao i nije prenosio među populacijom, mogao se držati pod kontrolom”, kaže Kozlevac.


To, dodaje, traje do danas pa djeca u učionicama u Istri ne trebaju nositi maske, a predložili smo i da ih i gosti u ugostiteljskim objektima ne moraju nositi, izuzev osoblja.


“Slušamo znanost i struku”


Eventi se organiziraju uz mjere i suglasnost Stožera. Ključni su rad, kompetentni ljudi i donošenje odluka na vrijeme, objašnjava. A onima koju sumnjaju u vjerodostojnost podataka o broju oboljelih u Istri poručuje da ga „uopće ne zanimaju svjetski i bjelosvjetski teoretičari zavjera i kvazistručnjaci”.


“Slušamo znanost i struku, ljude koji su za to zaduženi i kompetentni i nemam što komentirati, a da ostanem pristojan. Nažalost, u ožujku smo vidjeli što je pandemija napravila u Italiji, ljudi su doslovno umirali po cesti jer više nisu imali sustav.


Mi smo spremni za puno žešće situacije, imamo karantenu i spremne kapacitete za smještaj puno više ljudi u bolnicu”, kaže Kozlevac.


Naime, infektologija pulske bolnice zajedno s covid odjelom iz nove je zgrade nedavno preseljena u Mornaričku bolnicu.



“Tamo su pripremljeni i kapaciteti za smještaj starijih i nemoćnih korisnika umirovljeničkih domova. Spremno je 110 kreveta, zarazni odjel raspolaže s još 105, a trenutačno se u bolnici od Covida-19 liječe tri osobe, napominje Kozlevac.


Međutim, ravnateljica Opće bolnice dr. Irena Hrstić za DW napominje da bolnica može istovremeno hospitalizirati 30 oboljelih od Covida-19 ako bi istovremeno pružala i punu uslugu ne-kovid pacijentima.


“Na ‘knap’ smo”


“S obzirom na nepredvidljivost virusa, situacija u Istri trenutno je najpovoljnija i to je dobro. Spremni smo i za više oboljelih: imamo kapacitet kreveta i zdravstveni kadar, i to ako se kadar ne bi razbolio ili zbog kontakta završio u samoizolaciji.


Znači, na ‘knap’ smo. Drugačije je bilo zimi kad je zdravstveni sustav bio uglavnom zatvoren za poliklinički rad i onda smo mogli istovremeno zbrinuti 50-60 covid bolesnika”, objašnjava Hrstić.



Sve u svemu, u ovakvoj, još uvijek povoljnoj situaciji, o nekakvom novom mogućem lockdownu istarski Stožer ne razmišlja. “Nema šanse za novi lockdown. Trebamo živjeti i raditi, a škole funkcionirati.


Borit ćemo se s virusom uz neka ograničenja kao što su maske i manji broj događanja. Pozivamo ljude da ne organiziraju velika obiteljska druženja. Tkogod nešto organizira treba dobro razmisliti hoće li pozvati goste iz inozemstva i drugih županija jer ćemo uvjetovati da testom dokažu da su zdravi”, zaključuje Dino Kozlevac u razgovoru za DW.