Ilustracija / Foto iStock
povezane vijesti
Prekomjerna tjelesna masa ili debljina utvrđena je kod čak 90 posto pregledanih građana na javnozdravstvenoj akciji održanoj u subotu na Trgu bana Jelačića u povodu Svjetskog dana debljine, a polovica onih s povišenim šećerom nije znala da ima taj zdravstveni problem, upozorilo je Hrvatsko društvo za kronične bolesti (HDKB).
Akciju pod sloganom “8 milijardi razloga za djelovanje protiv debljine” organiziralo je Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suorganizaciji s Gradom Zagrebom, Hrvatskim akademskim sportskim savezom (HASS) i Zagrebačkim akademskim sportskim savezom (ZASS) te u partnerstvu sa stručnim društvima i institucijama.
Prema podacima organizatora, kod 40 posto građana izmjerena je arterijska hipertenzija, dok je kod 10 posto utvrđena hiperglikemija, pri čemu polovica njih nije znala da ima visok šećer u krvi.
Predsjednica HDKB-a Zrinka Mach, upozorila je da više od milijarde ljudi u svijetu živi s debljinom, a projekcije za 2035. predviđaju oko četiri milijarde osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Posebice zabrinjavajući su podaci o djeci školske dobi kod kojih su stope debljine porasle gotovo pet puta od 1975. godine.
“Debljina se često promatra kao rezultat slabosti ili neodgovornosti iako je riječ o složenoj bolesti na koju uz genetiku i hormone utječu okoliš, stres, način života i dostupnost zdravstvene skrbi”, istaknula je.
Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, Dario Rahelić naglasio je da “debljina nije samo estetski problem nego važan javnozdravstveni i socioekonomski problem”. Dodao je da su liječnici svjesni da je debljina ozbiljna bolest koja je vrlo često udružena s arterijskom hipertenzijom, masnoćom u krvi i šećernom bolešću, ali rezultira i kardiovaskularnim te malignim bolestima.
Preuhranjene ili pretile osobe često su podvrgnute i diskriminaciji u svakodnevnom životu, na poslu i u obiteljima zbog čega učestalo razvijaju anksioznost i depresiju, upadajući u “začarani krug” koji je potrebno što ranije prekinuti.
“Učinjeni su neki dobri iskoraci, npr. uvođenje i praćenje jelovnika u vrtićima i školama, ali s obzirom na brojne okolnosti koje pogoduju sjedilačkom načinu života, poput digitalizacije, potrebno je uraditi puno više“, naglasila je voditeljica odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja HZJZ-a Antonija Balenović te upozorila da se problem, unatoč aktivnostima, ne smanjuje.
Predsjednik Europske studentske sportske asocijacije – EUSA i Hrvatskog akademskog sportskog saveza, Haris Pavletić fokusirao se na ulogu akademske zajednice istaknuvši da će akademska zajednica nastaviti razvijati sportske i rekreativne programe za studente.
