Haška presuda Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču mogla bi pobuditi burne reakcije u Hrvatskoj, naročito ako bude osuđujuća
Zbog prolongiranja objave može se zaključiti da presuda neće rezultirati trenutačnim oslobađanjem iz pritvora
Umjesto brze usmene objave presude uslijedili su mjeseci iščekivanja i glasine kako sucima treba »još vremena«, iz čega se može zaključiti da presuda neće rezultirati trenutačnim oslobađanjem iz pritvora. Najprije se spominjala objava presude do lanjskog Božića, zatim u veljači, da bi sada stigla i potvrda informacije o objavi presude koncem ožujka ili početkom travnja.
Vremenska udaljenost
U završnom odmjeravanju snaga na kraju suđenja lani u rujnu tužiteljstvo je zatražilo visoke kazne za trojicu hrvatskih generala: 27 godina za Gotovinu, 23 za Markača i 17 za Čermaka, optužujući ih za udruživanje u udruženi zločinački pothvat te zločine po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti.
Obrane su pak uzvratile zahtjevom za oslobađanjem, tvrdeći da tužiteljstvo nije uspjelo dokazati svoje optužbe. Dosje »Oluja« otvoren je na haškom tužiteljstvu već krajem 1995., nekoliko mjeseci po okončanju operacije. Optužnica protiv Gotovine objavljena je 2001., a protiv Markača i Čermaka 2003. godine. Suđenje je počelo prije tri godine, u ožujku 2008., a Gotovina se u haškom pritvoru nalazi od uhićenja u prosincu 2005. godine.
Haška presuda za zločine u Oluji i Tuđmanov zločinački pothvat mogla bi pobuditi burne reakcije u Hrvatskoj, naročito ako bude osuđujuća. A vremenska udaljenost objave presude od očekivanog završetka hrvatskih pregovora s Europskom unijom od samo nekoliko tjedana mogla bi, zbog očekivane provale nezadovoljstva, ugroziti ostvarenje tog cilja.
No zato nema sumnje da će presuda Gotovini, Čermaku i Markaču poslužiti kao odličan povod za obnovu nacionalističke retorike vladajuće stranke uoči parlamentarnih izbora krajem godine.
