Sportske kladionice protiv ukidanja klađenja na loto brojeve

Kladioničari: Linićevo ministarstvo ide na ruku Hrvatskoj lutriji

Branko Podgornik

Zabranom klađenja na izvlačenje loto brojeva dovelo bi se domaće kladionice u neravnopravan položaj prema stranim internetskim kladionicama, koje takvu mogućnost nude, ali hrvatski državni proračun od njih nema nikakve koristi, dodala je Habuš



ZAGREB » Osam privatnih sportskih kladionica u Hrvatskoj pobunilo se protiv namjere Ministarstva financija da im onemogući klađenje na izvlačenje loto brojeva Hrvatske lutrije. To bi, tvrde, narušilo ravnopravnu tržišnu utakmicu među priređivačima igara na sreću i išlo na ruku Hrvatskoj lutriji, koja je u državnom vlasništvu.


  – Klađenje na rezultate loto igara sportske kladionice imaju u ponudi već deset godina, a uobičajeno je i u drugim zemljama. Ako im se sada onemogući, to bi vodilo u diskriminaciju priređivača i u stvaranje monopola, kaže glavna tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš, komentirajući Teze za prijedlog zakona o igrama na sreću, koje je na mrežnim stranicama objavilo Ministarstvo financija.   Zabranom klađenja na izvlačenje loto brojeva dovelo bi se domaće kladionice u neravnopravan položaj prema stranim internetskim kladionicama, koje takvu mogućnost nude, ali hrvatski državni proračun od njih nema nikakve koristi, dodala je Habuš. Domaće kladionice, kaže, protive se i namjeri Ministarstva da zbog zaštite maloljetnika i ranjivih društvenih skupina ukine samoposlužne terminale za klađenje, smještene u ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj.


Svih osam sportskih kladionica prošle je godine na uplatama zaradilo ukupno 5,6 milijarda kuna, potvrdio je glasnogovornik njihove udruge Claudio Jambrušić. Najveći dio tog novca, kaže, vraćen je uplatiteljima i državi kroz poreze. Kladionice zapošljavaju 4.000 ljudi u 2.500 poslovnica u zemlji. No, sportske kladionice rizičan su posao, pa je od njih 16, koliko ih se dosad otvorilo, polovina propala. Od osam preostalih, njih pet je prošlu godinu završilo s gubitkom, u iznosu od 5 do 45 milijuna kuna, tvrdi Jambrušić.



  – To samoposlužni terminali nisu igra na sreću, nego služe za zaprimanje uplata za uslugu klađenja. Ako se ukinu, ranjive skupine neće biti zaštićene. Pojedinci će se, u tim istim ugostiteljskim objektima, moći putem mobitela i prijenosnih računala koristiti uslugama stranih internetskih kladionica koje u Hrvatskoj posluju ilegalno i godinama nanose golemu štetu domaćih kladionicama, rekla je Habuš na konferenciji za novinare.   Spomenuti terminali u ugostiteljskim objektima također postoje već deset godina, a ako ih više ne bude, ranjive skupine to neće spriječiti da okladu uplate u poštanskom uredu, trgovačkom centru, u najbližem automat-klubu ili casinu, kažu u Udruzi.