Za uređenje zgrade u Bruxellesu, prema procjeni MVEP-a, trebat će još 15-ak mjeseci /arhiva NL
Nekretnina u koju bi se smjestili svi hrvatski veleposlanici u Belgiji ima više od četiri tisuće »kvadrata«, a nalazi se na jednoj od boljih lokacija u Bruxellesu. Neovisna studija isplativosti koju su za MVEP napravili sudski vještaci pokazala je da je kupnja zgrade bila ispravan potez
Sredinom sljedeće godine hrvatski diplomati u Bruxellesu napokon bi mogli raditi pod istim krovom. Tako bi, pet godina nakon što je tadašnja Vlada odlučila u Bruxellesu kupiti zgradu, do kraja prve polovice 2018. godine zaposlenici hrvatskog veleposlanstva u Belgiji, konzularnog odjela i Stalnog predstavništva pri EU-u trebali u tu zgradu konačno i useliti. Takav je barem plan Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) koje smatra da je to »realan rok« za useljenje u novu zgradu koja ima više od četiri tisuće »kvadrata«, a smještena je na jednoj od boljih lokacija u Bruxellesu.
Hrvatska očekuje i zaradu od prodaje imovine SFRJ u inozemstvu. Države sljednice konačno su pokrenule proceduru prodaje pet tzv. velikih objekata, koji su preveliki da bi pripali samo jednoj državi, pa će biti prodani, a novac podijeljen. Zato se sada traži posrednik za prodaju dva objekta u New Yorku i po jednoga u Bonnu, Bernu i Tokiju. Zajednički odbor za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše države utvrdio je nedavno minimalne, odnosno početne cijene tih nekretnina. Najskuplje su one u New Yorku: bivše stalno predstavništvo pri UN-u procijenjeno je na 40 milijuna dolara, a stan na Park aveniji na 15 milijuna dolara. U Bonnu je nekretnina vrijedna oko milijun dolara, dok su one u Tokiju i Bernu procijenjene na oko deset milijuna dolara. Od prodaje tih objekata Hrvatskoj pripada 23,5 posto zarade – mogla bi, dakle, uprihoditi barem 18 milijuna dolara, a možda i više, ovisno o konačnoj cijeni koju te nekretnine budu postigle.
Studija isplativosti
Odluka o kupnji zgrade donesena je u siječnju 2013. godine. Nekretnina je plaćena 11,5 milijuna eura, nakon čega je uslijedilo njezino adaptiranje koje se značajno odlužilo iz niza razloga: još prije dvije godine, na Zrinjevcu su objašnjavali da je potrebno puno vremena za ishođenje potrebnih dozvola od belgijskih vlasti, ali i za provođenje natječaja, javnih nabava i tome slično.
Državna revizija je lani, pak, sugerirala da bi bilo dobro da postoji detaljna studija o isplativosti tog ulaganja. Zato je taj zadatak Ministarstvo povjerilo sudskim vještacima za graditeljstvo i arhitekturu, kazali su nam u MVEP-u. Analizirali su što je sve potrebno još odraditi, koliko će to koštati i koliko će trajati, a zaključak je bio da bi trebalo što prije završiti projekt i useliti hrvatska diplomatska predstavništva u novu zgradu. Zato će se s uređenjem nastaviti, a za to će, prema procjeni MVEP-a, trebati još 15-ak mjeseci, pa stoga preseljenje očekuju tijekom sljedeće godine.
Cijena nije sporna
U Ministarstvu ne dvoje da je kupnja zgrade bila ispravan potez. Ističu da je riječ o nekretnini koja se nalazi na dobroj lokaciji, a njezina cijena, »uvjetovana lokacijom i tržišnim uvjetima, nije sporna«. To je, vele, potvrdila i studija.
Hrvatskoj je potreban »odgovarajući prostor« u Bruxellesu jer je kao članica EU-a, podsjećaju na Zrinjevcu, »preuzela i obvezu rada u europskim institucijama«.
Drugim riječima, ulaskom Hrvatske u EU povećao se broj diplomata u Bruxellesu, broj sastanaka i drugih obaveza, pa je nužno da se osiguraju primjereni uvjeti za rad. Vlastiti prostor pogotovo je bitan kada zemlja preuzme predsjedanje EU-om, što bi Hrvatska trebala do kraja desetljeća. Osim toga, useljenjem u vlastitu zgradu, u Bruxellesu više neće trebati plaćati najam prostora. Prema izvješću Državne revizije, u 2015. godini je, primjerice, za zakup poslovnih prostora u Bruxellesu plaćeno gotovo milijun i pol kuna.
